Da je Hrvatska jedna od najgorih zemalja Europske unije po SLAPP tužbama pokazalo je istraživanje CASE-a, Koalicije protiv SLAPP tužbi u Europi. U lipnju ove godine bilo je aktivno više od 900 sudskih procesa, a ukupna odšteta bila je 68 milijuna kuna, prenosi Jutarnji list. Tijekom prvih šest mjeseci 2022. vodilo se jednako sudskih procesa protiv novinara kao i tijekom cijele 2020. i 2021. godine.
Na probleme sa SLAPP tužbama upozorio je i Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko koji je u ponedjeljak sudjelovao na panelu o izazovima i rješenjima Europskog akta o slobodi medija. Zovko smatra da politika ima veliki utjecaj na javne servise te da bi se akt trebao doraditi. S njim se složila i Jasna Vaniček-Fila, ravnateljica Uprave za medije i razvoj kulturnih i kreativnih industrija pri Ministarstvu kulture i medija.
Pravosuđe je needucirano
"SLAPP tužbe su iznimno bitna tema. Svi koji su se imalo bavili tom problematikom znaju da te tužbe prijete slobodnom novinarstvu. Moćni pojedinci ili organizacije u društvu žele utišati kritičke glasove medija, ali i znanstvenika, boraca za slobodu ljudskih prava koji govore o temama od javnog interesa", objasnila je ravnateljica te dodala da je u interesu da u Hrvatskoj ne bude nijedna SLAPP tužba te da je na raznim radionicama vidljivo koliko naše pravosuđe i sudci zapravo ne razumiju način na koji one funkcioniraju.
Jedan od prioriteta je zaštita novinara i novinarki na terenu, smatra predsjednica Sindikata novinara Hrvatske i Europske federacije novinara Maja Sever koja je objasnila da su preporuke o zašiti donese prije više od 12 mjeseci, a jasno definiraju zaštitu na više razina.
"Kada pogledate te preporuke, što je implementirano u naš sustav? Ništa na svim razinama. Mi nemamo unutar medijskih kuća smjernice za zaštitu novinara kada idu na opasne terene nego ih šaljemo kao glinene golubove", izjavila je te dodala da će za pet do šest mjeseci zemlje članice EU morati predati izvješće o tome što su napravile po preporukama.
Potreba za zaštitom slobode medija
"Možda se sad na brzinu nešto skrpa, možda i mi u Hrvatskoj nešto iskoristimo jer će se morati napisati izvješće", rekla je.
Smatra da je jako važna i zaštita političke neovisnosti tijela koje uređuju i nadziru rad javnih medijskih servisa te je pozvala sve zakonodavce da obrate pozornost na akt te da rade na njegovom jačanju koje služi slobodi medija i medijskom pluralizmu. Sever se dotaknula i Članka 17. iz akta za koji smatra da je jako važan, a s njom se složila i Iva Nenadić s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu te Europskog sveučilišnog instituta u Firenci.
"On na neki način odgovara na pokušaj koji smo vidjeli ranije u kontekstu donošenja akta o digitalnim uslugama kada je Odbor za kulturu i obrazovanje u Europskom Parlamentu pokušao pokrenuti raspravu kad su sugerirali amandman koji je kolokvijalno nazvan Izuzetak za medije o potrebi zaštite slobode medija i nadzora nad digitalnim platforma. Taj amandman nije usvojen, ali se sada javlja u jednom izmijenjenom obliku", zaključila je Nenadić.
Putem videopoziva na panelu su sudjelovale i Renata Schroeder, direktorica Europske federacije novinara te Ramona Strugariu, zastupnica u Europskom parlamentu koje se slažu da je akt važan za jačanje slobodnog novinarstva.
