Novi Statut Sveučilišta u Zagrebu nalaže da se "pravo pristupa informacijama može uskratiti u slučaju zloporabe, šikaniranja i drugih postupanja kojima se pretjerano i bezrazložno iscrpljuju resursi te kojima se ometa i sprječava redoviti rad Sveučilišta". Međutim, nigdje nije konkretno navedeno koji bi to bili slučajevi. Stručnjaci kažu da bi se to moglo kositi sa Zakonom o medijima, dok sa Sveučilišta poručuju da u potpunosti poštuju sve zakone.
Novi Statut Sveučilišta donesen je na redovitoj sjednici koja je održana krajem ožujka ove godine. Sporni dio Statuta nalazi se u članku 126, gdje također stoji da će "Sveučilište uskratiti davanje informacija, odnosno uvid u dokumentaciju radi zaštite tajnosti podataka i zaštite osobnih podataka". S druge strane, u Zakonu o pravu na pristup informacijama jasno piše da osoba ima pravo tražiti informacije, a da joj tijela javne vlasti moraju to omogućiti.
Novinari 'ometaju rad' Sveučilišta?
"Ovakva je formulacija vrlo neobična i čini mi se da izlazi van okvira Zakona o medijima koji propisuje da su novinarima informacije dostupne pod jednakim uvjetima. Možemo se samo nadati da ovakva formulacija nije stavljena u Statut Sveučilišta kako bi se omogućio prostor sveučilišnim tijelima da izbjegavaju odgovore na novinarska pitanja", smatra predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND) Hrvoje Zovko.
Kaže da mu nije jasno na koji način bi novinari mogli iscrpljivati resurse i ometati rad Sveučilišta.
"Iz ove odredbe Statuta nije razvidno niti koje bi to sveučilišno tijelo procjenjivalo u kojem trenutku novinari počinju 'pretjerano i bezrazložno iscrpljivati resurse' i ometati rad Sveučilišta", kaže Zovko.
Iz Sveučilišta su za Global objasnili su da će se to utvrditi tako što će provesti test razmjernosti i javnoga interesa u skladu sa zakonskim odredbama. Navode da "osobni podaci i poslovna tajna predviđeni su kao moguća ograničenja pristupa informacijama što bi se utvrđivalo u svakom pojedinačnom slučaju."
"Kako je istaknuto u Statutu, u članku 126, stavku 5, Sveučilište i njegove sastavnice omogućit će pristup informacijama o svom djelovanju u skladu sa zakonskim odredbama, posebno u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama", poručuju na to iz Sveučilišta.
'Nije u skladu sa zakonom'
Vesna Alaburić, odvjetnica i profesorica na Fakultetu političkih znanosti koja se bavi medijskim pravom također smatra da taj dio Statuta nije u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama.
"Ako bilo kome zahtjev za pristup informacijama bude odbijen s pozivom na razloge 'zloporabe, šikaniranja, iscrpljivanja resursa ili sprječavanje redovitog rada', Sveučilište će zasigurno izgubiti spor", kaže Alaburić.
Dodaje da se Sveučilište pretežnim dijelom financira iz državnog proračuna, pa se smatra "tijelom javne vlasti" u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama.
"Činjenica da je Sveučilište autonomna javna institucija nimalo ne utječe na obvezu postupanja o Zakonu o pravu na pristup informacijama", zaključuje odvjetnica.
Iz Sveučilišta navode da je Statut usklađen s važećim zakonima i propisima Hrvatske. Kažu da je "Sveučilište i njegova Uprava usmjerena na izgradnju partnerskih odnosa, što uključuje i aktivnu komunikaciju s novinarima te ostvarivanje pune suradnje s predstavnicima medija. U tom smislu se na dnevnoj razini ažurno, pravovremeno i potpuno pripremaju i šalju odgovori na sve medijske upite."
Iznimka, a ne pravilo
Zovko misli da nema ništa sporno u neotkrivanju osobnih podataka u strogom smislu GDPR-a. No, dodaje da je GDPR često izlika da se novinarima uskrate informacije i podaci koje traže.
"Situacije s tajnošću podataka bi trebale biti krajnja iznimka, a ne pravilo. Bojim se da su ovakve odredbe u Statutu ovako formulirane zbog dosadašnjeg rada novinara, koji su razotkrivali koješta na Sveučilištu. Znamo da se čelnim ljudima Sveučilišta nije sviđalo što se na taj način problematizira rad Sveučilišta", kaže Zovko.
Alaburić dodaje da zaštita tajnosti podataka može biti opravdan razlog za ograničavanje pristupa informacijama, ali ne uvijek. Objašnjava da je u mnogim slučajevima javni interes na prvom mjestu. Dodaje da sud odlučuje je li javni interes važniji od zaštite podataka.
"Postoji pravno pravilo po kojem se u pogledu raspolaganja javnim sredstvima uvijek smatra da postoji javni interes, pa nije potrebno provoditi test razmjernosti i javnog interesa", ističe Alaburić.
Zovko ove odredbe također smatra "nedemokratskima i da u suštini pokazuju u kakvom je stanju najveće hrvatsko Sveučilište koje bi trebalo biti primjer otvorenosti". Naglašava da Sveučilište treba biti otvoreno za javnost, a posebno za novinare jer je financirano javnim novcem.
S druge strane, iz Sveučilišta poručuju da je zaštita osobnih podataka regulirana Zakonom o provedbi opće uredbe o zaštiti podataka koju oni poštuju.
"Nema govora da odredbe novoga Statuta Sveučilišta u Zagrebu na bilo koji način negativno utječu na transparentnost djelovanja", zaključuju iz Sveučilišta.
