Foto: Karla Lemaić / GLOBAL

U epicentru zagrebačkog potresa Markuševcu nedugo nakon potresa u ožujku prošle godine započela je gradnja Doma za starije osobe Markuševec. Njegova veličina iznosi 4000 četvornih metara, a vrijednost projekta je 62 milijuna kuna. Montažne crkve grade se u cijeloj podsljemenskoj zoni jer će obnova originalnih crkava, koje se smatraju kulturnom baštinom Grada Zagreba, trajati predugo. U naselju Gračani izgrađena je Žičara Sljeme čija vrijednost prelazi 500 milijuna kuna. U isto vrijeme na istom mjestu obnova razrušenih i uništenih obiteljskih kuća – stoji. Tek su rijetki uspjeli pomaknuti se s mrtve točke.

Proces zatrpan u dokumentaciji

“Starački dom u Markuševcu je projekt star više od deset godina, za koji je ishođena građevinska dozvola i odabran izvođač radova prije potresa u Gradu Zagrebu. lsto tako prilikom odustajanja od gradnje u ovom trenutku došlo bi do plaćanja penala i sudskih sporova”, argumentira predsjednik Vijeća Gradske četvrti Podsljeme, Krešimir Kompesak.

Žičara je, također, bila dugo očekivani kapitalni projekt koji je bio potreban Zagrebu i čija je investicija započeta prije potresa, a o sumnji na transparentnost u izvođenju radova i eventualne propuste i manipulacije cijenama, pokrenut je postupak i istražne radnje kojima će se utvrditi je li sve rađeno sukladno pravilima struke, dodaje Kompesak. Koliko je oštećenih kuća na području Markuševca, ne zna se sa sigurnošću jer procjena nije rađena prema mjesnim odborima, već prema granicama gradskih četvrti. Stoga su na području Gradske četvrti Podsljeme 173 objekta sa crvenom i 538 objekata sa žutom naljepnicom. Kompesak tvrdi da su svi iz teško oštećenih kuća zbrinuti na pravilan način još na prvom javnom pozivu Grada za podnošenje zahtjeva za dodjelu novčane pomoći. No, kaže da je proces otežavala dokumentacija.

‘Najviše ubija čekanje. Misliš da si se pomaknuo korak naprijed, ali ispada da si opet na početku’, pojašnjava Marina Jurković čija je kuća oštećena u potresu

“Država i mjerodavna tijela su mogli sami prikupiti i obraditi većinu potrebne dokumentacije. Građani, a pogotovo stariji, ne snalaze se s prikupljanjem svih potrebnih dokumenata te su tu zakonske odredbe mogle pomoći i olakšati im”, kaže Kompesak.

Tražili smo i očitovanje Gradske uprave, no nakon nekoliko poziva i obećanja, nismo primili odgovore. Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine u veljači je donijelo Odluku o financiranju najamnine za stambeno zbrinjavanje stradalih u potresu. Jedna od dobitnica novčane pomoći za sufinanciranje stana je i Marina Jurković. Obiteljska kuća im je teško stradala u potresu te trenutno žive u stanu, ali žele se vratiti u svoj dom. Ne zna zašto nisu umjesto stana mogli dobiti novčanu pomoć za obnovu.

Obnova bi trebala krenuti do kraja godine

Prvi uvjet Grada Zagreba za dodjelu novčane pomoći za obnovu je oštećenje iznad 30 posto vrijednosti nekretnine.

“Da, imamo crvenu naljepnicu što znači da je oštećenje veliko. No, nikada nismo dobili procjenu o postotku oštećenja”, tvrdi Jurković. Dodaje da je najgori dio procesa to što je iznimno spor.

“Predali smo papire za samoobnovu i sad čekamo. Od vlasti očekujemo da će bar dio predizbornih obećanja ispuniti i da napokon možemo početi s obnovom. Najviše ubija čekanje. Misliš da si se pomaknuo korak naprijed, ali ispada da si opet na početku”, pojašnjava Jurković.

Starački dom Markuševec (Foto: Karla Lemaić / GLOBAL)

Obitelj M.M. iz Trnave dobila je 50.000 kuna za obnovu nakon potresa. Njihova je kuća označena žutom naljepnicom.

“Dobili smo cijeli iznos i trebalo je otprilike mjesec dana za isplatu od dana kada je objavljeno na službenim stranicama. Druge oblike pomoći nismo tražili, niti dobili, ali 50.000 kuna nije dovoljno za kompletnu obnovu“, kaže M.M.

Zašto su neki dobili novčanu pomoć bez puno muke, a neki moraju čekati, Kompesak tvrdi, na to utječu razni uvjeti. Prvi je nedostatak dokumentacije.

“Nakon donošenja Zakona o obnovi nakon potresa, svu je proceduru oko obnove preuzelo Ministarstvo prostornog uređenja, koje zatim izdaje Rješenja Fondu za obnovu od potresa. Procedura je dosta složena te je iz tog razloga potrebno vrijeme od predaje zahtjeva do početka vidljivih radova”, objašnjava Kompesak, uz optimizam da će do kraja godine Markuševec krenuti s obnovom.