Foto: Pexels

U sklopu projekta EduMediatest, Agencija za elektroničke medije s partnerima iz još šest zemalja Europske unije razvija digitalni alat koji će dati podatke o razini medijske pismenosti srednjoškolaca, ali i poboljšati njihovo medijsko obrazovanje.

Ti bi alati trebali pomoći usmjeriti učenike kako prepoznati dezinformacije i manipulacije, kako otkriti skrivene interese u vijestima i uočiti stereotipe, ali i potaknuti srednjoškolce na razumijevanje i odgovorno ponašanje vezano uz autorska prava.

Društvene mreže glavni izvor informacija

Prva faza projekta je ispitivanje učenika u dobi od 14 do 18 godina o medijskoj pismenosti putem interaktivnog upitnika koje će se prvo provesti u Hrvatskoj, Francuskoj, Portugalu, Španjolskoj/Kataloniji, Slovačkoj, Grčkoj i Irskoj. Nakon odobrenja Europske komisije, bit će dostupan svima. Iz AEM se nadaju da će se to dogoditi do kraja ove godine. Druga faza usmjerena je na podučavanje uz obrazovne materijale s prijedlozima aktivnosti za razvoj medijske pismenosti.

“Osnaživanje vještinama medijske pismenosti iznimno je važno za sve nas, posebice u vrijeme pandemije kada je važno znati kako pronaći točnu i vjerodostojnu informaciju”, kažu iz Agencije. U suradnji s Uredom UNICEF-a u Hrvatskoj proveli su istraživanje o informiranju mladih.

‘Društveni su mediji, nažalost, prepuni lažnih vijesti i komentara kojima se osnažuju teorije zavjera’, kaže profesorica Gordana Vilović

Rezultati su pokazali da su mladima od 16 do 25 godina društvene mreže i aplikacije za dopisivanje jedni od glavnih kanala za informiranje. IZ AEM-a smatraju da to nije dobro zbog manjkave regulacije tih platformi i nedostatka uredničke odgovornosti za objavljene sadržaje.

“Netočne i lažne informacije mogu nas navesti na pogrešne zaključke i tako nam posredno ugroziti zdravlje, pa i život. Također, vještine medijske pismenosti pomažu nam i da odgovorno dijelimo informacije”, objašnjavaju iz AEM. Jedno njihovo istraživanje pokazalo je da samo 23 posto građana Hrvatske redovito provjerava informacije prije nego ih podijeli te zbog toga savjetuju da treba razmisliti prije svakog dijeljenja.

“Nepažljiva, prekomjerna i nekontrolirana upotreba digitalnih platformi i društvenim mreža može imati i ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje”, naglašavaju iz AEM-a i dodaju da je zbog toga potrebno osvijestiti mlade i njihove roditelje.

Kritičko razmišljanje

Da interes nastavnika za ovu temu postoji, potvrđuje i podatak da su u tri godine materijali preuzeti više od 360.000 puta. To dokazuje da nastavnicima treba sustavna podrška u provođenju medijskog obrazovanja, a iz AEM-a najavljuju da će i ove godine biti objavljeni edukativni materijali. Oni će sadržavati informacije o utjecaju medija na mentalno zdravlje, informacije o problemu dezinformacija, influencerima i novim tehnologijama. Da bi medijsku pismenost i razvijanje kritičkog razmišljanja trebalo znatno više uključiti u školske kurikulume i nastavne planove, potvrđuju i iz AEM.

“Više pažnje trebalo bi posvetiti upravo kritičkoj medijskoj pismenosti i odgovornom korištenju medija, a manje naglasak stavljati na tehnologiju. Ona bi se trebala poučavati u nekoliko predmeta i biti aktivnije uključena u međupredmetne teme”, zaključuju iz Agencije.

samo 23 posto građana Hrvatske redovito provjerava informacije prije nego ih podijeli

Više podučavanja o medijskoj pismenosti u međupredmetnim temama uvela bi i profesorica novinarstva s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, prof. dr. sc. Gordana Vilović.

“Bilo bi dobro kada bi to mogao biti izborni predmet, ali budući da je to jako teško postići u hrvatskom školstvu i promjene idu silno sporo, onda međupredmetna varijanta ima više izgleda”, objašnjava Vilović. Dodaje da su srednjoškolci digitalno pismeni, a ono što im treba je namjera da iskoriste svoj intelektualni potencijal, u kojem im mogu pomoći i učitelji.

“Sve što se može pomoći razvoju medijskih kompetencija mladih ljudi je za pozdraviti. Više od digitalnih alata mogu im pomoći stručni ljudi koji mogu omogućiti razumijevanje medijskog trenutka u kojem žive”, ističe Vilović.

Reforma obrazovanja

“Bez dvojbe, poučavanje medijske pismenosti za učenike srednjih škola je važno. Društveni su mediji, nažalost, prepuni lažnih vijesti i komentara kojima se osnažuju teorije zavjera”, zaključuje Vilović i dodaje da je zbog toga više nego ikada potrebno pomoći mladim ljudima da se snađu u velikom broju informacijama.

Prodekanica za znanost i upravljanje kvalitetom na Edward Bernays Visokoj školi za komunikacijski menadžment doc. dr. sc. Lana Ciboci, također smatra da srednjoškolci, koji borave i više sati dnevno na društvenim mrežama, ne mogu razumjeti dezinformacije jer nemaju razvijene sve kompetencije kritičnog vrednovanja medijskog sadržaja.

mladima od 16 do 25 godina su društvene mreže i aplikacije za dopisivanje jedni od glavnih kanala za informiranje

“Medijsko obrazovanje potrebno je od najranije dobi, s odrastanjem mijenjaju se i medijski sadržaji koje djeca koriste, pa je nužno nastaviti s edukacijom koja će biti primjerena dječjem uzrastu”, napominje Ciboci. Dodaje da bi digitalni alat koji se razvija svakako trebao pomoći u vrednovanju medijskih kompetencija srednjoškolaca, ali i u osvještavanju šire javnosti o važnosti medijskog obrazovanja.

“Rezultati korištenja takvog alata mogu upozoriti na manjkavosti u formalnom obrazovnom sustavu ako se pokaže da srednjoškolcima nedostaju određene medijske kompetencije”, naglašava Ciboci. Smatra da to može biti koristan alat u reformi obrazovanja. Ciboci predlaže da bi se, kao i u mnogim drugim državama, trebao omogućiti izborni predmet medijskog obrazovanja koji će svima omogućiti stjecanje neophodnih medijskih kompetencija za današnji život.

“Medijska pismenost postala je jedan od najvažnijih oblika pismenosti u 21. stoljeću i kao takvoj svakako joj treba dati više prostora unutar formalnog obrazovnog sustava”, napominje Ciboci.