Dvanaest posto. Toliko srednjoškolaca u Hrvatskoj pokazuje ozbiljne tegobe iz područja ovisnosti o kocki. Njih više od 70 posto ima iskustva s nekom vrstom igara na sreću. Uzroci su sigurno višestruki, no ono što definitivno ima važnu ulogu u ovim crnim brojkama je, s jedne strane, izloženost reklamama za igre na sreću, a s druge dostupnost samih prodajnih mjesta.
Svakih šest minuta reklama za klađenje na televiziji
"Nedavno sam sama išla izbrojati koliko je puta izložen moj maloljetni sin, koji pohađa jednu zagrebačku gimnaziju, na putu od kuće do škole, bilo reklamama bilo prodajnim mjestima. Izbrojala sam 30-ak mjesta u jednom smjeru. A to ne uključuje kladomate koji se nalaze u mnogim kafićima i ne uključuje online reklame i reklame na televiziji. Mislim da ta činjenica sama za sebe dovoljno govori", za Global je rekla Ivana Kekin. Kekin je ovu temu stavila na dnevni red za vrijeme predizborne kampanje za ovogodišnje parlamentarne izbore, a par mjeseci kasnije stanje je isto.
Za vrijeme udarnog termina na televiziji gledatelji su u prosjeku svakih šest minuta izloženi reklami koja poziva na klađenje, a tijekom samog reklamnog bloka je možemo vidjeti svakih minutu i pol. Dr. Davor Bodor iz Klinike za psihijatriju Sveti Ivan Zagreb upozorava kako je riječ o perfidnim i dobro osmišljenim reklamnim porukama koje u prvi plan stavljaju mogućnost ekstremnih dobitaka.
"Zakonodavac brani otvaranje casina u blizini škola, ali time ne postiže željeni rezultat jer se casina otvaraju u prizemljima ili podrumima višestambenih zgrada, gdje također žive djeca i maloljetnici kojima je privid lake zarade nadohvat ruke", upozorio je Bodor.
‘To je laka lova‘
A što o svemu kažu mladi, kakva su njihova iskustva s igrama na sreću?
"Reklame iskaču iz paštete. Na TV-u, na YouTubeu, na portalima. Osobno ne igram, ali i meni nekad dođe da zaigram jer su stvarno intrigantne reklame. Ne mogu zamisliti kako je ljudima koji su ovisni", kazao nam je 23-godišnji student Vilim.
Za razliku od Vilima, 19-godišnji Martin "tu i tamo" zaigra.
"To je laka lova, ali znam kad treba stati", uvjerava Martin.
Na neke je pak utjecala čvrsta ruka roditelja, pa ih je strah.
"Meni mama radi u MUP-u pa me strah to igrati. Rekla mi je da ti banka to sve vidi i onda ne možeš dobit kredit i tako neke stvari. Mislim da je glupo riskirati takve važne stvari zbog neke glupe igre u kojoj ionako ne možeš pobijediti", kaže nam 20-godišnji Lukas.
Hrvatska ima najliberalniji Zakon o igrama na sreću u Europi
Prema novim podacima, Hrvatska ima najliberalniji Zakon o igrama na sreću u Europi, a broj kladionica se u zadnjih 20 godina povećao za čak 15%. Na primjeru Bugarske možemo vidjeti izvrsne rezultate nakon nepune 4 godine od kada je na snagu stupio nešto stroži zakon. Naime, 2020. Bugarska je zabranila reklamiranje kockanja i klađenja u blizini škola, zabranjeno je reklamiranje takvih sadržaja između 9 i 18 sati te je zabranjeno spominjanje specifičnih suma novaca i riječi jackpot u reklamama. U zadnjih godinu i pol bilježe nešto više od 12.000 ovisnika o kocki na nacionalnoj razini, dok ih je u Hrvatskoj preko 50.000.
Svi se stručnjaci slažu kako je najvažnije smanjiti izloženost populacije kocki. Moramo zabraniti reklamiranje, koje je sada jedva regulirano, pa smo u svako doba dana na televiziji i online, no i u gradu jumbo plakatima i video zidovima izloženi reklamama koje pozivaju na kockanje.
"Zamislite samo da smo na taj način izloženi pozivima da pušimo. Da ujutro uz prvu kavu s TV-a ide reklama za cigarete, da nam na laptopu i mobitelu iskaču reklame, da na putu do faksa i posla imamo plakate na kojima piše: Zapali i ti! Ne čini se normalno zar ne", istaknula je Kekin te nadodala da se radi o industriji rizika, i oni koji brinu o javnom zdravlju populacije, znaju da ne smiju dozvoliti takvo izlaganje i mamljenje građana.
"Industrija igara na sreću je također industrija rizika i nevjerojatno je da za nju ne vrijede isti kriteriji", zaključila je.
Manjka pshijatara koji se bave ovisnošću
Stručnjaci često naglašavaju manjak psihijatara koji se bave ovisnošću te ističu nagli porast u broju pacijenata. Situacija je naročito zabrinjavajuća za mlade i djecu jer njih preko 50.000 ima teškoće s mentalnim zdravljem, uključujući i ovisnosti, no za njih je dostupno tek 55 psihijatara.
"Potreba za liječenjem sve je više, a trenutačni resursi nisu dostupni. Jedan od najvećih problema je to što je sve više adolescenata koji su ovisni o kockanju. Velik broj njih gotovo svakodnevno upražnjava kocku za neki minimalni iznos. To je vrlo zabrinjavajuće i zato moramo reagirati odmah kako ne bi ti adolescenti postali ovisnici", ističe dr. Anto Orešković iz Kluba ovisnika o kockanju.
Rješenje je očito – stroži zakoni i bolja regulacija. No, u kojoj je to mjeri isplativo za državni proračun? Prema podacima Porezne uprave, od poreza i naknada od igara na sreću u državni proračun u 2021. uplaćeno je 190.5 milijuna eura, u 2022. godini 251.1 milijun, da bi prošla godina bila rekordna s 310.7 milijuna eura.
"Postoji jedan osnovni problem, a to je manjak političke volje vladajućih. Svi drugi problemi su savladivi ako se krene iz pozicije da je čvršća i bolja regulacija prvorazredni javnozdravstveni interes. Nažalost vladajući su generalno zanemarivali mentalno zdravlje, a mentalno zdravlje djece i mladih osobito, pa ovakav ležeran odnos prema muci koja opterećuje četvrt milijuna građana zapravo ne čudi. Sve je u profitu", zaključila je Kekin.
