NEKA MEDIJI ŠUTE! Uz loše radne uvjete i pritiske lokalnih šerifa, sada smo okusili i cenzuru

Sudska odluka u slučaju H-Altera skandalozna je, sramotna i možda najveće ograničenje medijskih sloboda u Republici Hrvatskoj ikad, kazao je predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko. Naime, potkraj je rujna Općinski građanski sud u Zagrebu odredio portalu H-Alter privremenu mjeru zabrane pisanja o ravnateljici Poliklinike za zaštitu djece i mladih Gordani Buljan Flander. Sudac Andrija Krivak mjeru je donio nakon što je novinarka H-Altera Jelena Jindra objavila seriju tekstova o Poliklinici pod naslovom "Sustav za zaštitu ili zlostavljanje djece?". Tom je odlukom suda u hrvatskom društvu otvoreno pitanje slobode medija, položaja novinara, ali i pravosuđa.

Neviđena cenzura ‘unaprijed‘

Buljana Flander u međuvremenu je podnijela ostavku na mjesto ravnateljice, a Grad Zagreb je razriješio dužnosti članove Upravnog vijeća Poliklinike te imenovao nove. Portal H-Alter uložio je žalbu na odluku suda, a urednik portala Toni Gabrić rekao je da nemaju informaciju o eventualnim novim postupcima. "Prema prvostupanjskom rješenju suca Krivaka, Poliklinika i Gordana Buljan Flander dužni su u 30 dana od donošenja rješenja pokrenuti nekakav tip parnice, vjerojatno zahtjev za odštetu na ime nanošenja duševnih boli ili kaznenu prijavu za klevetu ili uvredu", pojasnio je za Global.

Prema Indeksu slobode medija koji sastavlja neprofitna nevladina organizacija Reporteri bez granica, Hrvatska je na 56. mjestu

Ubrzo nakon donošenja sporne mjere, HND i Sindikat novinara Hrvatske, u znak podrške kolegici, objavili su priopćenje kojim su pokušali skrenuti pozornost na dosad neviđenu cenzuru "unaprijed". U priopćenju su također pozvali hrvatske medije na solidarnost u obliku prenošenja serijala tekstova, u kojima je Jindra istraživala primjenu koncepta otuđenja od roditelja u sustavu socijalne skrbi te pravosuđu. Čak je i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek odluku nazvala neshvatljivom, a u tome ju je podržao i premijer Andrej Plenković, koji je dodao da u Hrvatskoj nema gušenja slobode medija. Prema Indeksu slobode medija koji sastavlja neprofitna nevladina organizacija Reporteri bez granica, Hrvatska je na 56. mjestu, što je napredak u odnosu prema 2020. kada smo bili na 59. Usporedbe radi, Sjedinjene Američke Države smjestile su se na 44. dok je susjedna Republika Srbija na 93. mjestu.

Gušenje slobode medija na lokalnoj razini

Unatoč pozitivnom pomaku, Hrvoje Zovko spomenuo je najmanje 924 aktivna sudska spora protiv novinara i medija, u kojima se potražuje više od 77 milijuna kuna. Zapravo je riječ o tužbama čija je svrha zastrašiti i cenzurirati medije tako da ih se financijski iscrpi pravnim postupcima. "Drugo su loši radni uvjeti u mnogim redakcijama, nedostatak kolektivnog ugovora, pritisak lokalnih šerifa, nedostatak medijske strategije - mnogo je problema", dodao je Zovko. Rekao je još da se medijska scena nije oporavila od velike ekonomske krize prije desetak godina. U tome mu se pridružila predsjednica SNH Maja Sever, koja je rekla da je novinarstvo sve slabije plaćeno zanimanje. "Novinarstvo nije posao s kojim se možeš obogatiti, ali imati sigurnu egzistenciju i ne brinuti se o tome kako ćeš platiti stanarinu nužno je kako bi ljudi mogli slobodno raditi", istaknula je Sever. Maja Sever / Foto: Marko Prpic/PIXSELL Osvrnula se i na javni servis za koji je izjavila da bi, s obzirom na njegov veliki godišnji prihod, trebao biti neovisan od političkog utjecaja, no, nažalost, nije. Osim javne televizije, spomenula je i velike medijske kuće koje, kako bi financijski opstale, ulaze u angažmane s vladom ili državnim institucijama pa sudjeluju u raznim organizacijama događaja i konferencija. Takvo povezivanje s ljudima čiji bi rad zapravo trebali kritizirati isto je tako opasno za slobodno novinarstvo, rekla je.

Hrvoje Zovko spomenuo je najmanje 924 aktivna sudska spora protiv novinara i medija. Svrha je tužbi zastrašiti i cenzurirati medije tako da se ih se financijski iscrpi pravnim postupcima

"Također, imamo užasno veliki problem s načinom funkcioniranja lokalnih medija, koje u velikim iznosima sufinanciraju jedinice lokalne samouprave. Njihovi čelnici potom očekuju od lokalnih medija da budu de facto oglasne ploče lokalnih vlasti, što je baš ugušilo slobodu novinarstva na lokalnoj razini", dodala je Sever. Profesorica na Fakultetu političkih znanosti i odvjetnica Vesna Alaburić komentirala je da to nije ni prvi ni posljednji put da se takva preventivna mjera izriče nekom nakladniku.

Pravo na odštetu

"U svim zemljama postoji mogućnost zabrane objavljivanja medijskog sadržaja kojim se povređuje neko osobno ili društveno dobro. To su preventivne mjere, koje su privremene i u pravilu traju do okončanja postupka o medijskom sadržaju koji je sporan", pojasnila je Alaburić. Odvjetnica Anita Jozičić, koja se, među ostalim, bavi medijima, izjavila je da bi se ta mjera trebala koristiti kada je potrebno zaštiti privatnost najranjivijih – primjerice djece ili žrtava kaznenih djela. [caption id="attachment_25916" align="alignnone" width="6000"] Vesna Alaburić / Foto: Antonija Grbavac/Global "U odnosu prema javnim osobama i općenito ljudima povezanim s državnim aparatom koji financiraju građani i čiji su, uz pomoć i zajedno s novinarima, kontrolni mehanizam, ta bi se opcija trebala koristiti pažljivo i u iznimnim slučajevima", dodala je Jozičić. Napomenula je također da je poenta privremene mjere da se donese hitno i bez odgode, a da se o opravdanosti poslije raspravlja u parnici. Pokaže li se da mjera nije bila opravdana, medijska kuća ima pravo na zadovoljštinu u obliku naknade štete. Ono što je u ovom slučaju sporno za profesoricu Alaburić sadržaj je zabrane. Sud je, naime, nakladniku zabranio objavljivanje bilo kakve informacije o Poliklinici i Buljan Flander.

I dalje ‘žilavi i borbeni‘

"Nedopustivo je da sud zabranjuje objavljivanje eventualnih budućih informacija o nekoj osobi ili instituciji, za koje, prema naravi stvari, ne možemo znati jesu li protupravne, škode li bilo kome, jesu li podatci točni, postoji li javni interes za objavu informacija", dodala je profesorica Alaburić. Hrvoje Zovko je rekao kako se nada da ovo nije početak institucionalne cenzure u Hrvatskoj jer bi moglo dogoditi da sutra neki političar, visoki dužnosnik pokuša od suda ishoditi ovakvu mjeru. Sve koji to požele upozorio je da moraju računati na to da će ih dočekati žestoki otpor. "No treba reći da su mediji bez obzira na sve probleme i dalje žilavi, borbeni i da bi bez njih ovo naše tužno društvo izgledalo još gore. A koronakriza i potresi pokazali su važnost novinarske profesije i koliko je važna točna i pravodobna informacija", zaključio je Zovko.

Tko kontrolira suce i njihove odluke?

Odvjetnica Vesna Alaburić objasnila je da imenovanje sudaca u isključivoj mjerodavnosti Državnog sudbenog vijeća te da je takvo zakonsko rješenje rezultat nastojanja da se onemogući utjecaj politike na imenovanje sudaca.

"Moram vam priznati da sam ja protiv bilo kakve ‘vanjske kontrole‘ sudaca koja bi političarima omogućila da evaluiraju rad sudaca i odlučuju o imenovanjima ili razrješenjima", pojasnila je svoj stav Alaburić.

Odvjetnica Anita Jozičić je rekla da, barem što se tiče takozvanih medijskih sporova, ne bi trebalo ulaziti u način na koji funkcionira sudska vlast, nego bi trebalo poraditi na edukaciji sudaca, približiti im praksu i stavove Europskog suda za ljudska prava i trendove na EU-ovoj razini.

"Sucima se inače u takvim sporovima daje velika odgovornost jer povredu ugleda i časti ne vještači psihijatar, nego je oni moraju sami procjenjivati, a nisu rijetki slučajevi da suci nemaju dovoljno znanja ocijeniti je li do nje došlo, treba li dosuditi pravičnu novčanu naknadu, njezin iznos i slično", pojasnila je Jozičić.