Foto: Mila Šušnjar/Global

Jednoj sam obitelji upala na proslavu gdje su roštiljali i pili pivo pa su me nagovorili da ostanem kod njih na večeri, priča Anja Matole, studentica Fakulteta političkih znanosti koja se u potrazi za studentskim poslom prijavila na natječaj za popisivače stanovništva. Posao joj se, kao što je sama priznala, činio kao izvor lake zarade, međutim, ispostavilo se da se radi o stresnom poslu koji iziskuje puno truda i strpljenja.

Za neke situacije edukacija ne pomaže

“Puno kuća nema kućne brojeve, pa smo prepušteni sami sebi na snalaženje što stvara dodatni stres jer smo vremenski ograničeni”, dodala je Anja.

Popis stanovništva jedno je od najvećih statističkih istraživanja u Hrvatskoj, a provodi se svakih deset godina radi prikupljanja osnovnih podataka o broju i sastavu stanovništva. Popisivače stanovništva uglavnom čine studenti koji uz fakultetske obaveze žele zaraditi džeparac. Prijave za popisivače bile su objavljene na raznim društvenim mrežama i portalima, a studenti su prije početka rada morali proći edukacije kojima je cilj bio popisivačima objasniti njihove zadatke. No za situacije koje su doživjeli na terenu, nikakva ih edukacija nije mogla pripremiti.

“Dogodilo mi se da čujem ljude i vidim aute na dvorištu, ali mi nisu otvarali vrata. Nakon toga sam došla još jednom i ako opet nisu otvorili, ostavila sam papir sa svojim brojem mobitela. Neki od njih me još uvijek nisu nazvali tako da će im vjerojatno doći kazna”, prepričala je Anja jednu od situacija s kojom se susrela.

Zgode i nezgode

Popisivanje stanovništva propisano je zakonom, pa samim time kazna za odbijanje davanja podataka iznosi između 2000 i 5000 kuna.

“Bilo je situacija i da me ljudi pitaju jesam li cijepljena, na što ja odgovorim da nisam te da se testiram svaka dva dana, a zatim mi oni drže prodike, ali ako ništa, nitko me nije izbacio iz kuće zbog toga”, dodala je Anja.

‘Dogodilo mi se da čujem ljude i vidim aute na dvorištu, ali mi nisu otvarali vrata’, prepričala je studentica Anja Matole

Unatoč svim izazovima i komplikacijama s kojima se susreću, većini je ovo pozitivno iskustvo u kojemu se može naučiti puno toga o svakodnevici stanovništva, a imali su prilike čuti i razne životne priče građana. Tako je popisivačica Mila, inače studentica novinarstva, prilikom popisivanja shvatila da popisuje stan pokojnog novinara Frane Perića, a da je žena s kojom razgovara njegova kći pa joj je, na Milinu radost, ispričala ii malo priča o Perićevom životu.

“Osim što je bilo situacija gdje bježim od psa koji mi grize nogu ili kokoši koje odjednom izađu iz prostorije pa i žene koja mi u lice govori da joj mi popisivači kvarimo životni plan i program, nisam imala nekih zanimljivih situacija”, izdvojila je Tereza Takač komične situacije koje će zasigurno pamtiti.

Objava rezultata u siječnju

Popisivači nisu imali određeni broj kućanstva koje moraju dnevno popisati, ali je bilo važno da se popis završi na vrijeme, odnosno prema prvotnom planu do 17. listopada. Međutim, rok je bio produljen do kraja listopada, a s obzirom na to da ni do tada nisu bile popisane sve jedinice rok je ponovno produljen do 14. studenoga. Produljenje roka nije značilo da popisivači ponovno moraju proći područja koja su obišli već nekoliko puta, već je zadatak popisivača bio popisivanje područja koja nisu obišli do produljenja roka, prenosi tportal.

Ravnateljica Državnog zavoda za statistiku Lidija Brković je za Dnevnik HTV-a objasnila da je popis toliko odgađan zbog trenutne situacije s koronavirusom te da je bilo iznimno teško provesti popis stanovništva u novonastalim uvjetima.

“Prema regulativi Europske unije Hrvatska, kao i sve druge države članice ima 27 mjeseci za objavu rezultata. Prve privremene rezultate objavit ćemo nakon 60 dana, odnosno, polovicom siječnja”, rekla je Brković. 

Prednost fleksibilnog radnog vremena

Osim osiguranih edukacija i dobre zarade, veliku ulogu prilikom prijavljivanja za posao popisivača stanovništva imalo je i fleksibilno radno vrijeme, što je odgovaralo studentu građevine Svenu Šušnjaru.

“Teško je uskladiti fakultetske obaveze i posao”, objasnio je Sven Šušnjar. Upravo je zbog toga Mila naposljetku morala odustati od ovog posla, jer joj je bilo teško uskladiti sve obaveze koje ima.

Studentici Lari Šoić nije bio problem uskladiti fakultetske obveze s poslom, međutim, problem joj stvorila efikasnost posla koja ovisi o tome koliko ljudi zatekne kod kuće za vrijeme popisa, kao i o vremenu potrebnom da se popiše jedno kućanstvo. To vrijeme pak varira ovisno o snalažljivosti popisivača, ali i o sustavu, odnosno aplikaciji.

“Ako se radi o kućanstvu od četiri osobe, a dvije od te četiri osobe su djeca, popis se može odraditi unutar pola sata. Čim je u kućanstvu više odraslih osoba, popis će trajati dulje jer za njih ima više pitanja”, pojasnila je Lara.

(Ne)funkcionalan sustav

Proces popisivanja stanovništva odvija se putem računala, a iako im je posao time olakšan, popisivači su se složili da situacija nije idealna jer aplikacija putem koje rade ponekad ne funkcionira najbolje.

“U početku je sustav bio solidan, ali kasnije je bio sve sporiji i sporiji te je jako štekao i trebalo mi je duplo više vremena za popisivanje nego u normalnim uvjetima”, rekla je Melani.

Organizatori su u međuvremenu unaprijedili aplikaciju.