Osim brige za bolesne, svakodnevica medicinskih djelatnica, nažalost, nerijetko znaju biti i seksističke uvrede kojima ih obasipaju pacijenti i kolege.
"Kako si danas namrgođena, sigurno ti treba kura C vitamina" i "zašto ne staviš užu majicu da se bolje vidi?", samo su neki od ispada kojih se u svojoj karijeri naslušala jedna medicinska sestra iz manje sredine koja je zamolila da ostane anonimna zbog zaštite dostojanstva.
Pacijenti ne žele doktorice
Kako kaže, neugodna iskustva koja doživljava na radnom mjestu najčešće su verbalna, a seksizam je doživjela od kolega, ali i pacijenata. S istim se problemom susrela i jedna liječnica iz Zagreba koja je također odlučila anonimno podijeliti svoja iskustva koja su počela još za stažiranja.
"Nemate izbora, žene ste, imate 25 godina i morate imati djecu", govorili su mladim stažisticama profesori ginekologije.
SOS telefon za žrtve nasilja Ženske udruge IZVOR: 0800 200 151
"Muški kolege često podcjenjuju mene i moje mišljenje, a neki kirurzi su hodajući stereotip seksizma", tvrdi liječnica i dodaje da joj znaju dobacivati: "S kime si spavala da dobiješ doktorat?"
Događalo joj se i da pacijenti, podjednako muškarci i žene, traže muškog liječnika jer ne vjeruju njezinoj stručnosti na temelju spola. Ipak, takvo što im do sada nije bilo odobreno.
Jedan od razloga je i kolegijalnost drugih liječnika koji su svjesni da nema razlike u stručnosti dvaju liječnika isključivo na temelju spola. Drugi je taj što je, kako kažu iz Ministarstva zdravstva, takva praksa zakonom zabranjena.
"Pacijenti ne mogu zatražiti promjenu liječnika na temelju spola, ali imaju pravo zatražiti mišljenje drugog liječnika ako sumnjaju u njegovu, odnosno njezinu stručnost", ističu.
‘Percepcija ženskog spola kao podređenog i manje vrijednog uzrok su toga da su one češće žrtve seksizma‘, smatra pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić
Medicinska sestra s kojom smo razgovarali smatra da je seksizam problem društva jer se žena i dalje smatra nesposobnom i podložnom muškarcu. S njom se slaže i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić.
"Na temelju dugogodišnje prakse možemo reći da su žrtve seksizma u svim područjima gotovo isključivo žene, a glavni uzroci takvog stanja su još neiskorijenjeni diskriminirajući stavovi utemeljeni na percepciji ženskog spola kao podređenog i manje vrijednog", smatra Ljubičić.
Sustavni problem
Seksizam se najčešće definira kao skup očekivanja vezanih za izgled, ponašanje, vještine, osjećaje i društveni položaj osobe s obzirom na spol. Nije novi fenomen u zdravstvu, a, sudeći prema javno dostupnim informacijama, nije stran ni ministrima zdravstva.
Prema pisanju 24sata 2015., bivši ministar Siniša Varga je na dodjeli nagrada najliječniku i najsestri, pri odijevanju kute izabranoj najsestri rekao: "Volimo da su sestre u pripijenom". Aktualni ministar Milan Kujundžić glavnom je ravnatelju Kliničke bolnice Dubrava, prema pisanju Jutarnjeg lista 13. veljače 2018., kazao da je "lako njemu kad ima lipu i mladu glavnu sestru". Na tu izjavu osvrnula se i pravobraniteljica.
‘Nemate izbora, žene ste, imate 25 godina i morate imati djecu‘, govorili su mladim stažisticama profesori ginekologije
"Vrijednost medicinskih sestara i njihov doprinos društvu sigurno se ne mjeri njihovom mladošću ili ljepotom nego stručnošću i brigom za bolesne. Budući da se tako ne bi komentirala muška osoba, izjava ministra se temelji na seksističkom poimanju ženske uloge isticanjem, za medicinsku sestru, potpuno nevažnih karakteristika", tvrdi Ljubičić.
Učestalost lošeg tretmana ženskog bolničkog osoblja potaknulo je Hrvatsku komoru medicinskih sestara da 2018. provede istraživanje pod nazivom ‘Nasilje nad medicinskim sestrama i sigurnost u zdravstvenim ustanovama‘.
Kome se obratiti?
Od 1705 ispitanih medicinskih sestara iz Komore, 40 posto njih doživjelo je neki oblik nasilja od drugih zdravstvenih djelatnika, od čega 61 posto nikad nije prijavilo nasilje mjerodavnim tijelima jer si nisu željele stvarati dodatne probleme. Za sada nije provedeno istraživanje koje bi bacilo svjetlo isključivo na seksizam kao potencijalni sustavni problem u našim bolnicama i učestalost prijavljivanja.
Naše sugovornice priznaju da same nisu ni razmišljale o prijavi verbalnog nasilja koje su iskusile te da ne znaju kome bi se u tom slučaju obratile i koji bi učinak toga bio.
Iz Hrvatskog liječničkog sindikata ističu da u svim bolnicama postoje Jedinice za kvalitetu koje prate takve "neželjene događaje", a osim toga su dostupne i osobe specifično zadužene za rješavanje mobinga. Ravnatelj Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice u Zagrebu Mario Zovak napomenuo je da prijave primaju na web-stranici bolnice gdje zaposlenici i pacijenti mogu ispuniti anketu o zadovoljstvu radom i skrbi.
"Bilo kakvu diskriminaciju, uznemiravanje i predrasude mogu prijaviti i u papirnatom obliku u Bolničkom informacijskom sustavu, iako u posljednje četiri godine nije bilo pritužbi vezano za bilo kakav oblik seksualne diskriminacije", ističe.
Najblaža mjera koja se može poduzeti protiv osobe koja je počinila neki oblik seksualne diskriminacije prisilna je promjena radnog mjesta, a najteža otkaz
U KBC-u Merkur u posljednjih godinu dana također nisu primili niti jednu sličnu pritužbu, međutim ističu da potiču prijavu takvih "incidenata" kako bi bili evidentirani i poslužili kao dokaz u mogućem pokretanju postupka protiv počinitelja.
"Online prijave pregledava naša socijalna radnica, a smatraju se valjanima ako su dobro argumentirane, potkrijepljene dokazima i izjavama svjedoka", objašnjava rukovoditeljica Odjela za opće i pravne poslove iz KBC Merkura, Anamaria Tonković.
Najblaža mjera koja se može poduzeti protiv osobe koja je počinila neki oblik seksualne diskriminacije prisilna je promjena radnog mjesta, a najteža otkaz.
Ni djeca ne razaznaju
Iz Ženske udruge IZVOR ističu da se svi radnici koji su izloženi seksizmu i diskriminaciji mogu javiti na njihov SOS telefon. Tvrde da pozivi rijetko pristižu, tek kada se seksualno uznemiravanje intenzivira do strogo kažnjivog ponašanja.
Iz organizacije B.a.B.e. smatraju da je svaku spolnu diskriminaciju potrebno prijaviti izravno pravobraniteljici za ravnopravnost spolova. Njihova udruga pak besplatno nudi usluge sastavljanja tužbe i poduku u rješavanju nastalih trauma u Psihološkom savjetovalištu.
Ne tako davno davno provodile su radionicu ‘Znaš li prepoznati seksizam?‘ za djecu i mlade u školama gdje su utvrdile da ga većina školaraca ne razaznaje. Otkrivaju da je nekolicina ravnatelja, najčešće muškaraca, pokušala spriječiti izvođenje radionice.
Usprkos tome smatraju da se upravo inicijativama poput njihove odgajaju i senzibiliziraju nove generacije koje će moći prepoznati spolnu diskriminaciju te joj se adekvatno usprotiviti.
