Prošlo je 17 godina od ukidanja, a pitanje obveznog služenja vojnog roka ponovno se nameće kao aktualno društveno i političko pitanje. Vlada i Ministarstvo obrane u posljednjih godinu dana otvoreno su razmatrali različite modele vojne obveze. Odluka o ponovnom uvođenju vojnog roka i dolaskom prvih novaka početkom 2026. godine dočekana je sa različitim reakcijama. Potaknula je rasprave u javnosti, ali i podijeljene reakcije građana.
Što je uopće vojni rok i što uključuje?
Program temeljnog vojnog osposobljavanja namijenjen je usavršavanju mladih u temeljnim vojnim vještinama i kriznim situacijama te jačanju obrambene spremnosti Hrvatske. Obuka će se provoditi u vojarnama u Kninu, Slunju i Požegi te će godišnje obuhvatiti oko 4000 muških novaka, dok žene mogu sudjelovati dobrovoljno, priopćio je MORH. Program traje dva mjeseca i obuhvaća temeljne vojne vještine, rukovanje naoružanjem i suvremenom opremom, pružanje prve pomoći, osnove samoobrane te upoznavanje s ključnim operacijama Domovinskog rata.
Ročnici ostvaruju mjesečnu plaću od oko 1100 eura neto, plaćen prijevoz i dopust, priznaje im se radni staž, a njihova radna prava kod poslodavca miruju tijekom obuke. Po završetku, mogu se prijaviti za djelatnu vojnu službu ili biti raspoređeni u pričuvni sastav Hrvatske vojske. Program nudi i mogućnost stručnog razvoja u raznim područjima, od tehničkih i operativnih do komunikacijskih i zdravstvenih.
Rezultati ankete: većina mladih podržava vojni rok
Kako bismo ispitali javno mišljenje o uvođenju obveznog vojnog roka, proveli smo anketu među stotinu mladih. Anketa je podjednako obuhvatila i muške i ženske ispitanike. Rezultati pokazuju da većina, njih 86, podržava ovu mjeru, dok se 14 izjasnilo protiv. Protivljenje je u značajnijoj mjeri prisutno među muškarcima, kojih je 12 od ukupno 14 protivnika.
Među mladim građanima postoje različiti pogledi na uvođenje obveznog vojnog roka. Dio njih smatra kako je riječ o nužnoj mjeri u nestabilnim sigurnosnim okolnostima, dok drugi upozoravaju na troškove i kvalitetu provedbe.
David Matošević vojni rok vidi kao priliku za stjecanje vještina i osobni rast.
“Vjerujem da nekoliko mjeseci u vojsci može pozitivno utjecati na fizički i mentalni razvoj mladih te pridonijeti njihovoj zrelosti. Smatram da bi vojni rok trebao biti plaćen kako bi se dodatno motiviralo mlade na prijavu”, misli David ističući kako vojsku vidi i kao priliku za stvaranje prijateljstava i osjećaja zajedništva te da bi, ako dobije poziv, isti i rado prihvatio.
Podršku obveznom vojnom roku izražava i Paola Šinko, studentica novinarstva, koja naglašava važnost pripravnosti države.
"Nikada se ne zna u kakvoj se situaciji država može naći, osobito u vremenu sve češćih sukoba. Smatram da je važno da Hrvatska bude spremna na potencijalne krizne situacije", govori Paola.
Nije ispravno nametati vojnu obuku
Matej Gršković, student Fakulteta računarstva i elektrotehnike, protivi se uvođenju obveznog vojnog roka, ponajprije zbog financijskog aspekta.
"Smatram da je riječ o prevelikom trošku državnog novca za osrednje kvalitetnu vojnu obuku koja pritom ne bi obuhvatila sve mlade, već samo dio generacije. Kad bi sustav bio kvalitetnije osmišljen, imao bih pozitivnije mišljenje, pogotovo jer vojna obuka može imati i širu društvenu korist, ali ovako ne vidim smisao", kaže dodajući kako se vojni rok, po njegovu mišljenju, ne bi trebao nametati ni muškarcima ni ženama.
Protivljenje obveznom vojnom roku izražava i Stefani Kovačić, studentica znanosti o moru, koja smatra da se vojna obveza ne bi smjela nametati.
"Smatram da vojni rok ne bi trebao biti obavezan i da nije ispravno nametati vojnu obuku i oružje. Takva odluka, po mom mišljenju, ne bi trebala vrijediti ni za žene", ističe Stefani naglašavajući kako odgovornost za ratne odluke ne bi trebala pasti na mlade generacije.
Treba li vojni rok biti obvezan za žene?
Osim pitanja treba li uvesti obvezni vojni rok, dio ispitanika dvoji oko toga bi li obveza trebala jednako vrijediti za žene. Dio građana smatra da bi vojna služba trebala ostati isključivo muška obveza, dok drugi naglašavaju važnost slobode izbora, fizičkih razlika i društvene uloge žena.
Lara Nikolić, studentica prava, protivi se obveznom vojnom roku za žene, ističući fizičke i zdravstvene razloge.
"Vojna služba zahtijeva određenu razinu fizičke spremnosti. Smatram da žene, zbog fizioloških izazova poput menstruacije, koja kod mnogih uzrokuje jake bolove, ne mogu uvijek dati maksimum. Također, prosječna fizička snaga žena nije jednaka prosječnoj snazi muškaraca", smatra Lara.
Slično mišljenje dijeli Emily Batelić, studentica novinarstva.
"Smatram da je vojni rok za muškarce opravdan jer nikada ne znamo u kakvoj se situaciji država može naći i važno je imati obučene ljude za obranu. Ipak, vojna obuka ne bi smjela služiti političkim ciljevima niti agresiji, već isključivo preventivnoj obrani i pomoći društvu", kaže dodajući kako bi vojni rok za žene trebao ostati dobrovoljan.
"Žene imaju posebnu ulogu u društvu, uključujući reproduktivnu i smatram da svaka žena treba imati pravo izbora hoće li se uključiti u vojnu službu", kaže Emily.
Disciplina, odgovornost i spremnost za krizne situacije
Za razliku od podijeljenih mišljenja građana, predstavnici vojske naglašavaju pozitivne učinke ponovnog uvođenja vojnog roka. Većina njih, poput stožernog narednika Damira Brlića, ističe da vojna služba mladima pruža temeljna znanja i vještine potrebne za obranu zemlje, ali i važnu pripremu za svakodnevni život.
Naglašavaju se disciplina, odgovornost, timski rad te fizička i mentalna spremnost, što su vrijednosti koje ostaju korisne i izvan vojnog okruženja. Ističu da vojni rok pomaže u stjecanju samopouzdanja i osjećaja sigurnosti. S obzirom na različite fizičke sposobnosti, smatraju da bi program mogao biti prilagođen rodnim razlikama, ali da osnovne koristi ostaju značajne za sve polaznike.
Stožerni narednik Brlić ističe kako bi takva mjera imala višestruke koristi, ne samo za obrambeni sustav, već i za osobni razvoj mladih.
"Smatram da bi ponovno uvođenje vojnog roka mladima omogućilo stjecanje temeljnih znanja i vještina potrebnih za obranu zemlje u kriznim situacijama. Osim pripreme za zaštitu domovine, vojni rok poticao bi odgovornost, disciplinu i timski rad, vrijednosti koje su primjenjive i u svakodnevnom životu", kaže stožerni narednik Brlić.
Mladi bi prema njegovom mišljenju kroz vojnu obuku razvili bolju fizičku kondiciju, naučili osnove prve pomoći i snalaženja u izvanrednim okolnostima te stekli veći osjećaj sigurnosti i samopouzdanja.
