U možda najturbulentnijem razdoblju od svojega osnutka, Europska se unija priprema za izbore članova Europskog parlamenta. Održat će se od 23. do 26. svibnja ove godine u svim članicama, sukladno njihovu nacionalnom zakonodavstvu. Suočeni s valom populizma koji je zahvatio europski kontinent, čelnici Unije nastoje upozoriti građane na važnost posla koji obavljaju u kontekstu nužnosti izlaska na izbore i političke budućnosti. Također, pogođeni brexitom, vladajući dodatno nastoje pokazati jedinstvo među članicama.
Rekapitulacija učinjenog
Unatoč teškim vremenima, u ovome mandatu donijete su važne odluke koje su imale širok utjecaj na život građana. U lipnju 2017. ukinut je tzv. roaming, čime je omogućeno telefoniranje i korištenje interneta po cijenama domaćih operatera na jedinstvenom tržištu.
Od svibnja prošle godine na snazi je Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) koja je iz temelja promijenila način zaštite osobnih podataka, značajno postroživši kriterije. Potkraj prošle godine donijeta je i uredba kojom je zabranjeno geoblokiranje, čime su građanima omogućeni jednaka prava i uvjeti pri kupnji putem interneta neovisno o matičnoj državi članici.
Foto: Igor Kralj/PIXSELL
Suočeni sa snažnom migrantskom krizom koja je pogodila Europu od 2015. godine, odlukom parlamenta više je novca usmjereno na zaštitu vanjskih granica, ali i zračnih te morskih luka.
Upitana što smatra najvažnijim postignućem ovog saziva parlamenta, zastupnica Dubravka Šuica (HDZ/EPP) ističe kako je posebno zadovoljna što je otvoreno pitanje razlike kvalitete proizvoda na istoku i zapadu Europe.
"No moram ipak izdvojiti svoj angažman u borbi protiv raka, na što sam posebno ponosna. Borba protiv raka je tema kojom se bavim posljednjih godinu i pol, a iznimno mi je drago što sam pridonijela većoj vidljivosti i važnosti", dodaje Šuica referirajući se na projekt prevencije i osviještenosti o karcinomskim oboljenjima pod nazivom Fight&Win.
S druge strane, Biljana Borzan (SDP/S&D) najvećim postignućem ističe direktive koje je predložio Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane uvođenjem koncepta gospodarenja otpadom principom kružne ekonomije.
[caption id="attachment_12030" align="alignright" width="300"]
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
"Radi se o filozofiji da svaki resurs treba maksimalno iskoristiti prije nego ga se odbaci, stoga su propisani obvezujući ciljevi za reciklažu. Tim zakonima uvedene su i definicije što je bacanje hrane te ciljevi po kojima bi države članice do 2030. trebale prepoloviti količine hrane koja se baca", objašnjava Borzan. Najvećim osobnim doprinosom ističe vraćanje na dnevni red Europskog parlamenta pitanje prava žena na Balkanu, čija je i izvjestiteljica. Za razliku od nacionalnog parlamenta, u kojemu je rijetko moguće vidjeti zajednički rad zastupnika različitih ideoloških opredjeljenja, u Europskom parlamentu to nije nepoznanica u hrvatskom slučaju.
Na pitanje smatraju li da će populisti oduzeti veći dio glasača velikim strankama, obje su zastupnice složne da oni neće imati značajnijeg utjecaja na strukturu novog saziva. Kampanja za europske izbore u Hrvatskoj je počela početkom travnja i trajat će do 26. svibnja kada će se oni održati u nas. Ako Britanci na dulje odgode izlazak iz EU i Velika Britanija 26. svibnja bude u EU, u Hrvatskoj se bira 11 zastupnika jer će i Velika Britanija morati održati izbore. Tek kada se brexit dogodi Hrvatska bi ostvarila pravo i na 12. zastupnika.
Borba s malom izlaznosti
No ovi izbori u velikom su broju članica drugorazredne važnosti. Tako je i u Hrvatskoj, u kojoj je na prošle izbore održane 2014. izašlo samo 25 posto građana s pravom glasa. Zbog toga je Europski parlament u svim članicama pokrenuo kampanju "Ovaj put glasam" s ciljem približavanja rada europskih institucija. Posebno je usmjerena mladima koji su uglavnom nezainteresirani za izbore. Biljana Borzan potiče građane na izlazak i korištenje prava glasa.
"Više od dvije trećine odluka koje se tiču hrvatskih građana prihvaćaju se u Europskom parlamentu, a ne u Hrvatskom saboru i zato bi odziv na europske izbore u svibnju trebao biti veći, naročito među mladima", zaključuje. Jedno je sigurno, novi će sastav morati poduzimati još veće napore prema približavanju djelokruga rada europskih institucija građanima država članica i neutraliziranju ustaljenog birokratskog predznaka. Samo će tako Parlament istinski ostvariti definicijsko određenje "glasa naroda" u EU-ovim institucijama.
Neke od najvažnijih odluka osmog parlamentarnog saziva
- Opća uredba o zaštiti osobnih podataka (GDPR)
- Regulativa popularnog naziva roam like at home
- Direktiva o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu
- Uredba o ukidanju tzv. geoblokiranja
- Novi program za Erasmus+ (2021. - 2027.), koji predviđa trostruko više novca
