KOMENTAR Lino Červar ili: Kako sam naučio ne brinuti se i zavolio ‘7 na 6‘

Taktika "7 na 6" od svog je uvođenja u rukomet česta tema razgovora jer se radi o riskantnom potezu u kojemu se ostavlja vlastiti gol prazan dok se u napadu pokušava ostvariti prednost s igračem više. Sve dok postoji kreativnost u napadu, dok se tako uspije stvoriti višak, dok sedmi igrač pri kraju akcije na vrijeme krene u zamjenu s vratarom, ta taktika ima smisla. S druge strane, hrvatskih "7 na 6" u režiji Line Červara više puta kroz povijest bilo je apsolutno suprotno. Istu smo sliku mogli vidjeti u porazu protiv Argentine.

Napadački neuspjesi

Bez gola do 11. minute susreta i sedam golova u drugom poluvremenu protiv ekipe koja ne spada ni blizu vrha svjetskog rukometa sramotan je rezultat. Da su naši bili borbeniji, strastveniji, temperamentniji i da su Argentinci odigrali utakmicu života, riječ "sramotan" bi mogla biti izostavljena. Oni su samo iskoristili priliku koju im je Hrvatska dala bezidejnim napadima, čija je kruna bila u igri "7 na 6" koja je, kao i igra s vratarom, završavala individualnim rješenjima igrača. Svi hrvatski navijači još uvijek imaju traume s prošlog Svjetskog prvenstva, kada su nam Brazilci dali čak osam pogodaka na ovaj način, a i prije i nakon toga od Červarove smo se taktike više puta opekli. I kada se vidi da ona ne ide u jednom ili u dva navrata, da se hrvatski napadi uopće nisu promijenili, inzistiranje na igri "7 na 6" samo nas dodatno odvodi u propast.

Potreba za promjenom

Ako nema kreativnosti u napadu, rizik koji se stvara igrom "7 na 6" je ogroman i fascinantno je što Červar na njoj inzistira. Individualna se rješenja sa šest ili sa sedam igrača u napadu očituju na isti način – često igrač koji mijenja vratara ne zna da treba krenuti nazad pa je momčad ranjiva i u slučaju izgubljene lopte i u slučaju brzog centra, koji je okosnica modernog rukometa. Trener osvajač svjetskog i olimpijskog zlata trebao bi razumjeti ovaj koncept koji može primijetiti svaki sportski laik, međutim on je do sada bio uporan s tom igrom i vjeruje da se njome može stvoriti prednost. Legendarna izjava Ivana Balića na timeoutu protiv Danske 2008. godine i sada je primjenjiva na hrvatski rukomet koji gledamo, samo se čini da nitko više nema strast kao "rukometni Mozart" da iskreno kaže kako stvari stoje. Možda će naš idući izbornik shvatiti da je Hrvatska spadala u vrh svjetskog rukometa i prije taktike "7 na 6", kao i da taktike "Mali, zabij gol" i "Ti, obrani ovaj šut" ipak trebaju biti zamijenjene stručnijim rukometnim promišljanjem. https://www.youtube.com/watch?v=v63mHA0YTmo