StoryEditor

RASPRAVA U KSET-u Showbiz zasjenio kulturu glazbe

Kvalitetnih novinara ima i u mainstreamu, objašnjava Terzija, ali su oni nažalost ograničeni urednicima koji su ograničeni statistikom. Upravo ona diktira o čemu će se pisati.
Autor:
Global.
20/02/2019 u 17:01 h
Foto by: KSET, Facebook
Foto by: KSET, FacebookKSET
Dok se mnogi žale na nedovoljnu zastupljenost takozvane underground glazbe u medijskom prostoru, često se zaboravlja na ulogu samih glazbenika u vlastitoj promociji. Da problem nije samo u medijima i novinarima istaknuo je Perica Štefan, koncertni promotor i stručnjak za odnose s javnošću. Štefan smatra da je važno obratiti pozornost i na umjetnike koji nisu spremni na suradnju. Mnogi glazbenici nisu spremni uopće na intervju ili ga odgađaju. S druge strane mnogi ne shareaju tekstove o svom radu, recenzije ili neka druga spominjanja. Dok se neki glazbenici sami ne brinu o vlastitoj promidžbi, čak ni među vlastitiom publikom, mainstream glazbenici itekako dobro koriste blagodati 2019. Na to i mnoga druga pitanja odgovarali su panelisti koje je glazbeni portal Music Box okupio u Klubu studenata elektrotehnike, KSET-u. Među ostalom zaključili su i da se trenutačno stanje nezavisnih portala svodi na dobru volju. "Najviše je dobre volje", rekao je Zoran Stajićić, suosnivač i glavni urednik portala Ravno do dna, koji je istaknuo da sadržaj za portal rade ljudi koji pored toga imaju i drugi posao, jer se glazbom ne bave zbog dobiti, nego iz ljubavi prema njoj.
Trenutačno se stanje nezavisnih portala svodi na dobru volju i volontiranje
U tom je kontekstu važno odvojiti volonterizam od amaterizma, istaknuo je Stajičić. Na portalu Ravno do dna, primjerice, rade diplomirani novinari, iskusni ljudi koji poznaju glazbu i scenu, a posao odrađuju na vrlo profesionalnoj razini - ali njihov rad nije plaćen. "Volonterizam je jedno, amaterizam je drugo. Na portalu svi imamo novinarske fakultete, mi smo se školovali za to, a glazbu pratimo već godinama", rekao je Stajičić. Hrvatska, zapravo, ima velik broj glazbenih portala, a oni su nastali iz inata prema mainstreamu, kaže Stajčić. Većina novinara na portalu Ravno do dna poteklo je iz mainstream medija i oni su uglavnom došli iz tih showbiz ili showworld rubrika koje su u njima probudile prkos, jer je od glazbe kao kulture nastao čisti showbiz. "Glazba kao kultura, kao medij, bila je istrebljena", rekao je Zoran. Stručnjakinja odnosa s javnošću, Tamara Terzija, dotakla se pitanja nedostaje li novinara koji bi pratili glazbu, u duhu pravog novinarstva kojeg je danas zamijenio PR i svojevrsna kupovina medijskog prostora.
Dok s jedne strane nezavisni portali daju priliku neafirmiranim umjetnicima, guraju ih na scenu i preuzimaju ulogu filtera ili posrednika, s druge strane nedostaju opinion makeri
Kvalitetnih novinara ima i u mainstreamu, objašnjava Terzija, ali su oni nažalost ograničeni urednicima, koji su pak ograničeni statistikom. Upravo ona diktira o čemu će se pisati. Kvalitetne glazbe, dakle, ima, ali tek nakon što se napuni kvota tekstova koje zahtijeva statistika. Do prije 15 godina novinari su zvali PR-ovce da najave neki koncert, glazba je bila kultura, bila je praćena. Danas je statistika prevladala jer svi idu za klikbajtom, svi idu na gledanost. "Ispada ko da mainstream mediji ne prate kvalitetnu glazbu, a ja mislim da ima svih žanrova kvalitetne glazbe", rekla je Terzija. Dok s jedne strane nezavisni portali daju priliku neafirmiranim umjetnicima, guraju ih na scenu i preuzimaju ulogu filtera ili posrednika, s druge strane nedostaju opinion makeri. Da bi se netko istaknuo, više portala mora reći istu stvar. Ipak, upravo je to posredstvo, kao i glazbena kritika, iznimno važno glazbenicima. Kritika nezavisnih portala, ako je profesionalna i proizlazi iz poznavanja glazbe, može biti jako korisna i PR-ovcima i umjetnicima. Nažalost, kritike nedostaje jer se ona svodi na podilaženje – 90 posto kritike je pozitivno ili tek umjereno negativno pri čemu nema konstruktivog, nema kritike, istaknuo je Štefan. Danas je uobičajeno brojati promjene - od čitateljskih navika, preferencija publike, promjena u medijskom sadržaju i samom pristupu novinara, do internetske revolucije i nezainteresiranosti umjetnika. Brojanje društvenih promjena s jedne i nostalgično gledanje na prošlost s druge strane, doveli su pesimističnog pogleda na stanje nezavisnih glazbenih portala. Ipak, Stajčić zaključuje, ako ljudima daš kvalitetnu priču, ljudi će je i pročitati.
26. travanj 2024 21:56