PISANJE ZA DJECU Slikovnice su danas pale na trend ‘svi o svemu i svi sve‘

Čini se da je pisanje slikovnica postalo trend pa tako slikovnice sa svojim imenom na naslovnici imaju mnoge strane i domaće zvijezde, poput Paula McCartneya, Vojka Vrućine, Danijele Martinović, Jelene Veljače ili Slavka Sobina. Ipak, spisateljica Snježana Babić Višnjić, predsjednica Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade, voditeljica radionice pisanja slikovnica u Centru za kreativno pisanje i dobitnica nagrade Ovca u kutiji za najbolju slikovnicu, progovorila je koliko je zapravo teško stvoriti taj medij. Najveći problem s kojim se suočavaju autori slikovnica i dječjih knjiga zapravo su - financije. Iako se kupci nerijetko žale da su slikovnice preskupe, Babić Višnjić je upozorila da je "nemoguće izraditi lijepu, a jeftinu slikovnicu". Objasnila je da u cijenu slikovnice ne ulaze samo honorari za tekst i ilustracije nego je ljepota slikovnice i u papiru na kojemu je tiskana. Snježana Babić Višnjić FOTO: DAVORIN VISNJIC/PIXSELL

Teško je povratiti uloženo

Čak i ako su honorari za tekst i ilustracije simbolični, cijenu slikovnice podiže tiskanje. Spisateljica Silvija Šesto složila se s time da je nakon plaćanja ilustratora i autora te tiska nemoguće pokriti ulazne troškove, ali svejedno je sve više autorskih slikovnica i malih nakladnika koji idu u rizik i očekivani gubitak. "Većina nas koji izdajemo autorske slikovnice činimo to iz strasti. Jednostavno, sretni smo kad ispustimo još jedan bajkovit kolačić pred publiku", rekla je Šesto.

Ako se slikovnice prodaju po cijeni od 100 kuna, samo će se vratiti troškovi

Zbog male naklade slikovnica, za 300 do 400 primjeraka troškovi budu oko 25.000 do 30.000 kuna, objasnila je Babić Višnjić. Potpore Ministarstva kulture ili Gradskog ureda za kulturu namijenjene izdavanju knjiga pokriju do 10.000 kuna. Dakle, ako se slikovnice prodaju po 100 kuna, što je mnogima visoka cijena, samo će se vratiti troškovi, objasnila je Babić-Višnjić. Neprofitabilnost ove branše ne staje ovdje, ako autori nemaju svoje prodavaonice, slikovnice moraju prodavati u knjižarama drugih nakladnika ili putem trgovačkog putnika koji uzimaju 40 posto i više rabata. [caption id="attachment_31641" align="alignnone" width="1920"] Silvija Šesto FOTO: DUSKO MIRKOVIC/PIXSELL Također, primjerci koje će prodati na promocijama barem su deset do 30 posto jeftiniji. Povrat uloženog novca, napomenula je Babić Višnjić, za male je nakladnike najizgledniji otkupom Ministarstva kulture i medija za narodne knjižnice. Ako slikovnica bude odabrana, može se otkupiti od stotinjak do 260 primjeraka po punoj cijeni, što uz ponešto prodanih primjeraka barem pokrije trošak izrade, objasnila je Babić Višnjić i naglasila da zapravo nema jamstava da će slikovnica biti otkupljena.

Medijski prostor za odabrane?

S tim se problemima ne susreću slavni koji se okušaju u stvaranju književnog sadržaja za najmlađe. Ove je godine svoju prvu slikovnicu izdao popularni glumac Slavko Sobin, njegove "Šapice" nastale su prije više od deset godina kao predstava, a tek je nedavno skupio hrabrosti pretočiti svoju ideju u književno djelo. Sobin se, za razliku od Šesto i Babić Višnjić, nije susreo s problemima i pitanjima je li mu isplativo tiskati ili ne, on je "Šapice" financirao vlastitim sredstvima. "Potpuno mi je nevažan financijski aspekt cijele priče. Samo guštam da klinci čitaju ‘Šapice‘", istaknuo je kazališni, televizijski i filmski glumac. [caption id="attachment_31643" align="alignnone" width="1427"] FOTO: NINA DJURDJEVIC/PIXSELL Sobin se nije susreo niti s problemom ograničenja broja riječi. Naime, autori slikovnica ne bi smjeli pretjerati s riječima. Ako bismo se držali pravilnika koji vrijede u stranim izdavačkim kućama, onda slikovnice ne bi smjele imati više od 2000 slovnih znakova, objasnila je Babić Višnjić. Sobin je istaknuo da mu ta ograničenja nisu stvarala problem zbog toga što je "Šapice" najprije pisao kao predstavu. "Samo sam to pretočio u slikovnicu", rekao je glumac o čijoj su slikovnici mediji dosta pisali, a ponijela je i dobre kritike. Nažalost, takav medijski prostor ne dobivaju brojni drugi spisatelji. Babić Višnjić je upozorila da u medijima ne postoji prostor za prikaze knjiga i informacija o događajima na književnoj sceni.

Oblikuje dijete u čovjeka

"Naravno, nitko se nije rodio s copyrightom na pisanje slikovnica, no mnogi koji su ‘u prolazu‘ smatraju da je napisati slikovnicu lak i neobvezujući posao", osvrnula se Šesto i nadodala da su takvi radovi često pokriveni i nezasluženom medijskom pozornošću. I Babić Višnjić je objasnila da se utjecaj slikovnica često podcjenjuje. To dokazuje činjenica da različita "ministarstva i institucije ponekad raspisuju natječaje za namjenske, edukativne slikovnice i na njima pobjeđuju njihovi zaposlenici ili osobe koje ništa drugo nisu napisale, ali ovo im je bilo zgodno", navela je spisateljica. Upravo iz tog razloga često se čini da svatko može napisati slikovnicu, no to ne bi trebalo biti tako, jer je slikovnica jedan od prvih medija s kojima se čovjek susreće, napomenula je. "Ne smije nas zadovoljiti priča koja je ‘dovoljno dobra za traženu namjenu‘ kad su djeca u pitanju", rekla je Babić Višnjić i objasnila da je zadatak slikovnice prenošenje poruke koja će privući pozornost i ponuditi zanimljivu i autentičnu priču te oblikovati dijete u "odgovornog, slobodnomislećeg čovjeka i ostvarenog člana zajednice".

Slikovnice najposuđivanije

Šesto je naglasila da je knjižarska mreža devastirana, a problem je i u "besparici knjižnica osnovnih škola, a u novije vrijeme i totalnoj besparici najvećeg dobavljača, a to su Knjižnice grada Zagreba", pa je naklada autorskih slikovnica oko 500 komada.

Natalija Dragoja s Odjela za djecu i mladež iz Knjižnica grada Zagreba rekla je da se u KGZ prati tekuća produkcija, čime se nastoji nabavljati sve knjige namijenjene djeci i mladima koje su dostupne na tržištu, uključujući i slikovnice. Naglasila je da im je želja da djeca ne čitaju samo iz obveze, nego i iz užitka.

Da interesa za slikovnice ne nedostaje potvrđuje i činjenica da su upravo slikovnice i ilustrirane knjige za djecu najposuđivaniji dio fonda KGZ-a već dugi niz godina.