Mladi posjećuju kulturne manifestacije najviše zbog toga što im one mijenjaju dnevnu rutinu, zatim zbog znatiželje, poboljšanja raspoloženja, unaprjeđivanja vlastitih spoznaja te samog uživanja u takvim događajima. Rezultati su to istraživanja znanstvenika sa Sveučilišta u Osijeku, koje je pokazalo da su, kada je u pitanju svijet kulture, pripadnici generacija Y i Z prilično nezainteresirani.
Najvažnije rezultate istraživanja predstavila nam je voditeljica projekta, doc. dr. sc. Iva Buljubašić, koja pojašnjava da je prvotni plan bilo istraživanje utjecaja promocijskih aktivnosti na razvoj publike nacionalnih i gradskih kazališta, pripadnika generacije Y. Naknadno je uvrštena i generacija Z. Cilj je istraživanja, dodaje, utvrditi koliko mladi koriste promocijske aktivnosti u kazalištima te povećati razinu osviještenosti i znanja mladih o promocijskim aktivnostima, da bi se mladu publiku privuklo u kazališta.
Kazalište najmanje popularno
Rezultati istraživanja pokazali su da je samo nešto više od polovine ispitanika jednom u posljednjih godinu dana posjetilo kazalište. To pokazuje da je učestalost odlaska u kazalište znatno niža u usporedbi s odlaskom na koncert, sportsko natjecanje ili u kino, koje je u istom vremenskom razdoblju posjetilo gotovo 90 posto ispitanika.
Projekt je trajao od studenoga 2018. do svibnja 2020. godine. U tom su razdoblju, od jedne i pol godine, provedena dva paralelna istraživanja. U prvom je sudjelovalo 616 studenata Y i Z generacije s tri nacionalna sveučilišta - Sveučilišta u Osijeku, Sveučilišta u Rijeci i Sveučilišta Sjever u Varaždinu, dok je u drugom ispitan 41 zaposlenik aktivan u poslovima marketinga u hrvatskim gradskim i nacionalnim kazalištima.
Prema podatcima s Eurostata u Hrvatskoj samo nešto nešto više od četvrtine građana posjećuje kazališta na godinu, čime se Hrvatska našla na dnu ljestvice
"Ove generacije velik su potencijal u ispitivanju promocijskih modela za razvoj publike X, Y i Z generacije", kaže Buljubašić. Dodaje da je nekonvencionalne marketinške kampanje u promociji kazališnih događanja primijenilo tek nešto više od četvrtine ispitanika.
Studentica Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu, Stella Močenić, kao glavnog krivca za rijetko posjećivanje kulturnih događanja ističe internet.
"Mislim da su mladi sve manje zainteresirani za kulturna događanja zbog utjecaja interneta, ali i zbog manjka promotivnih aktivnosti", komentira Stella. Redovito posjećuje Pula Film Festival, što smatra važnim jer su "kulturne manifestacije jedna od ključnih stavki osobnog obrazovanja". Također, smatra da kultura pridonosi širenju vidika i sagledavanju različitih situacija s više razina.
Neprilagođen marketing
Iako je mladima prije odluke o odlasku na kazališnu predstavu preporuka prijatelja važna, ipak se o predstavama najviše informiraju putem interneta i društvenih mreža, dok oglase na televiziji, radiju, plakatima, u novinama kao i one obavijesti koje dolaze elektroničkim putem, potpuno ignoriraju.
Oni ispitanici koji odlaze u kazalište dolaze iz obitelji u kojima i roditelji češće odlaze u kazalište, pokazalo je istraživanje u kojem su, uz Buljubašić, sudjelovali i prof. art. Davor Bobić, izv. prof. dr. sc. Josipa Mijoč, doc. dr. sc. Ivana Bestvina Bukvić te diplomirana ekonomistica Ivana Jobst.
Istraživanje je utvrdilo dvojaki problem - mladi nisu dovoljno uključeni u kulturna zbivanja, a marketing kulturnih institucija nije namijenjen različitim ciljanim skupinama, ističe Buljubašić. Kako kaže, preporuke koje daju na temelju analize rezultata vode upravo u smjeru razvoja marketinga prilagođenog svakoj skupini.
Foto: Privatna arhiva
Zbog višegodišnjeg iskustva u radu s mladima, istraživački tim nije bio iznenađen dobivenim rezultatima.
"Naslutili smo kakvo je stanje te je ovaj projekt to i dokazao, sada imamo dokaze ‘crno na bijelo‘", kaže voditeljica projekta iznenađena rezultatom da mladi ispitanici od društvenih mreža najviše koriste Facebook, a ne Instagram. Negativno je iznenađenje kod istraživača izazvala činjenica da, prema podatcima s Eurostata, u zemljama Europske unije godišnje u prosjeku gotovo polovina ljudi posjećuje kazališta, dok je Hrvatska na dnu ljestvice sa svega nešto više od četvrtine ispitanika koji su se izjasnili da su u prošloj godini posjetili kazalište.
"Budući da kazališta, institucije kulture i kulturna događanja imaju impozantnu ulogu u razvoju kulture, obrazovanja pa i samoga društva, svakako bih poručila mladima da se zapitaju koja je njihova uloga u održavanju svega navedenoga i kako mogu pridonijeti razvoju kulturnoga i kozmopolitskoga društva", navodi Buljubašić.
Radije druženje uz roštilj
Marco Šverko, student Građevinskog fakulteta u Zagrebu, kaže da je u njegovom slučaju razlog rijetkog odlaska na kulturne manifestacije nedostatak slobodnog vremena.
Oni ispitanici koji odlaze u kazalište dolaze iz obitelji u kojima i roditelji češće odlaze u kazalište, nego onim ispitanicima koji ne posjećuju kazalište
"Kina i koncerte sam više posjećivao prije upisa na fakultet, zbog nedostatka vremena to je sada mnogo rjeđe", navodi Marco koji smatra da je još jedan od razloga neodlazaka mladih na kulturne manifestacije nedostatak kvalitetnih događanja.
"Češće bismo posjećivali kulturne manifestacije kada bi bilo kvalitetnih manifestacija za posjećivanje, a ovako ih radije zamijenim druženjem s prijateljima uz more i roštilj", rekao je Marco.
