Izložba "Riječi, slike i snovi" predstavila je oko 500 plakata iz kolekcije Petra Smiljanića. Bilo ih je moguće vidjeti u Laubi tijekom siječnja, a riječ je o plakatima nastalim u vremenskom rasponu od prvih desetljeća 20. stoljeća do početka 2000-ih.
Tko stoji iza projekta?
Organizatori izložbe bili su Lauba – Kuća za ljude i umjetnost te Hrvatsko dizajnersko društvo (HDD). Kustos izložbe bio je Marko Golub, a kustosica asistentica Tena Lovrenčić. Golub i Lovrenčić radili su sa Smiljanićem na konceptu izložbe i selekciji radova. Od desetaka tisuća plakata iz Smiljanićeve kolekcije, pomno su odabrali više od 400 onih koji su izloženi.
"Marko se uključio u rad zadnja dva i pol mjeseca jer ja sam nisam mogao eliminirati dovoljno plakata. Trebao mi je netko stručan, a sa strane tko bi mogao umjesto mene odlučiti", rekao je Smiljanić, prenosi Novi list.
"Najveći izazov bio je postaviti koncept izložbe koji bi u isto vrijeme predstavio samu kolekciju i pritom bio tematski, odnosno komunikativan prema publici na druge načine osim zbog same činjenice da imaju priliku vidjeti izuzetno vrijedne plakate iz posljednjih 120 godina", izjavio je Golub.
Petar Smiljanić pravnik je iz Bjelovara. Sebe smatra kolekcionarom suvremene umjetnosti, a plakate je počeo skupljati prije 35 godina.
"Završio sam pravo, ali kolekcionarstvo me natjeralo da naučim sve o suvremenoj umjetnosti i dizajnu. Od prvog kupljenog plakata do danas, pročitao sam brojne kataloge i knjige, posjetio puno izložbi", rekao je Smiljanić, prenosi Novi list.
Moć plakata kao medija
Izložba se sastoji od četrdesetak manjih tematskih cjelina, grupiranih u četiri skupine, koje se bave plakatom u kontekstu filma, kazališta, različitih manifestacija te plakatom kao samostalnim umjetničkim djelom.
Fokus izložbe je ispričati što plakat kao medij može, koje su njegove posebnosti i granice. Prikazuje na koji se način formirao snažan utjecaj grafičkog dizajna i vizualnih komunikacija na području Hrvatske i nekadašnje Jugoslavije.
Dio izložbe posvećen je istaknutim dizajnerima i umjetnicima kao što su Boris Bućan, Mihajlo Arsovski, Ivan Picelj, Mirko Ilić i drugi.
Filmski plakati
Prva cjelina posvećena je filmu. Prikazuje tipografske načine oblikovanja plakata, plakate čiji je dominantan motiv ljudsko tijelo te specifične dizajne za znanstvenofantastične filmove. Dio izložbe osvrće se na Zagreb film, gdje se upoznajemo s plakatima grafičkih dizajnera Zagrebačke škole crtanog filma koji su ujedno bili i filmski autori, poput Nedeljka Dragića, Zvonimira Lončarića i drugih.
Primjer tipografskog načinja oblikovanja plakata jest plakat Dalibora Martinisa za film Lordana Zafranovića "Pad Italije", na kojem dominira veliko kurzivno slovo l, koje istodobno predstavlja antičke stupove i svojom nagnutošću reflektira tipografsku terminologiju.
Cjelina "Filmsko tijelo" okuplja plakate u kojima je glavni motiv ljudsko tijelo ili njegovi dijelovi, prikazani na ironičan i provokativan način. Domaći dizajneri kao što je Dalibor Martinis, koriste apsurdan humor pa tako u više različitih verzija plakata "Kiklopa" kao povezujući motiv koristi ogromno oko.
Dio izložbe posvećen je seriji plakata slavnih poljskih autora nastalih za jugoslavenske igrane filmove ranih 1980-ih. Nose tipične karakteristike poljske škole plakata koja je u taj medij donijela začudno i nadrealno.
Plakatom za film, "Ko to tamo peva", Mirko Ilić započinje svoju umjetničku karijeru te izravno rekonstruira jednu od posljednjih scena u filmu.
Jedan od najpoznatijih hrvatskih dizajnera, Boris Bućan, nije realizirao velik broj filmskih plakata jer su teško prolazili konzervativne marketinške kriterije filmskih kuća. Sam Bućan za jedne je od svojih najuspješnijih filmskih plakata izdvajao "Tajnu Nikole Tesle" i "Prijeki sud", koje je moguće vidjeti na izložbi.
Plakati posvećeni raznim manifestacijama
U cjelini posvećenoj manifestacijama, fokus je na događanjima u području kulture, umjetnosti, politike, sporta te zabave. Takve ključne manifestacije poput zagrebačke "Nove tendencije" ili inovativni projekti kao što su "Nove fotografije", iza sebe su ostavile sjajan grafički dizajn. Plakati Ivana Picelja za "Nove tendencije", bile su ravnopravan iskaz o umjetnosti tog trenutka u skladu s programom same manifestacije.
Glazbene manifestacije imaju snažnu dizajnersku tradiciju, koja je bila prikazana na izložbi. Plakat Borisa Ljubičića iz 1981. za 11. muzički biennale Zagreb, prikazuje fotografiju ljudskog uha podijeljenu kvadratnom mrežom, dočaravajući iskustvo slušanja.
Dio izložbe obuhvaća tri značajne međunarodne sportske manifestacije u Jugoslaviji: Mediteranske igre Split, Zimske olimpijske igre u Sarajevu i Univerzijada u Zagrebu. Zimske olimpijske igre u Sarajevu donijele su prepoznatljivu maskotu Vučka te razne plakate svjetski poznatih umjetnika nalik Andyja Warhola.
Kazališni plakat
Značajan dio izložbe posvećen je kazališnom plakatu, koji je od šezdesetih do osamdesetih bio područje kvalitetnog grafičkog dizajna. Početkom 1960-ih javlja se niz studentskih kazališta poput Studentskog eksperimentalnog kazališta i Studentskog satiričkog glumišta.
Cjelina pod naslovom "Začudno", uključuje radove koji prikazuju kapacitet grafičkog dizajna za kazalište da stvori nezaboravne, zagonetne, uznemirujuće slike. Tako plakat za Beogradski internacionalni teatarski festival 1975. prikazuje odbjegle, gole plastične lutke u travi.
U opsežnom opusu Mihajla Arasovskog, posebno mjesto zauzimaju kazališni plakati. Dio izložbe posvećen je vizualnim identitetom Teatra &TD, koji je Arasovski oblikovao. Početkom 70-ih, oblikuje plakate horizontalnih formata u žarkim bojama.
Boris Bućan slavu je stekao zahvaljujući upravo kazališnim plakatima nastalih za Dramsko kazalište Gavella, HNK u Splitu i druge. Krajem 1970-ih i početkom 1980-ih, počinje raditi velike kvadratne plakate standardiziranih dimenzija. Svaki od plakata tog perioda odnosi se na neki umjetnički period ili stil, od japanske umjetnosti do art-decoa. Na izložbi su izloženi njegovi plakati "Žar ptica", "Đavo u selu", "Roko i Cicibela", "Labuđe jezero" i "Candide".
Plakat kao medij vizualne umjetnosti
Posljednja velika cjelina izložbe posvećena je plakatu kao mediju vizualne umjetnosti.
Izloženi plakati nastali su u razdoblju između 1960-ih i 1980-ih, gdje grafički dizajn preispituje prirodu umjetnosti, umjetničkog djela i vizualnih komunikacija. Izložba uključuje radove grupe OHO, Gorana Trbuljaka, Tomislava Gotovca, Marine Abramović i drugih.
Izbor radova za posljednju cjelinu izložbe fokusira se na dizajnerske radove u kojima se na provokativne načine sudaraju ideje svakodnevne i scenske stvarnosti. Izloženi su radovi Tomislava Gotovca primjerice "Zagreb, volim te!" te plakat "Pjevaj" Mladena Stilinovića.
