Veliki petak je drugi dan Vazmenog trodnevlja, spomendan Isusove muke i smrti na križu. Riječ je o danu kada se vjernici prisjećaju Isusove osude, trpljenja i raspeća. Ovaj dan se obilježava liturgijskim obredima bez mise. Umjesto toga održavaju se obredi Velikog petka koji uključuju službu riječi, klanjanje križu i pričest.
Tijekom dana oltar ostaje ogoljen, bez križa, svijeća, cvijeća i oltarnika. Osim liturgijskih obreda, Veliki petak obilježen je postom te nemrsom. Post je obvezan za vjernike u dobi od 18 do 60 godina i podrazumijeva jedan puni obrok u danu uz još dva manja. Nemrs znači uzdržavanje od mesa i obvezan je za sve starije od 14 godina.
Obilježavanje Velikog petka u svim krajevima Hrvatske
U kontinentalnim krajevima Hrvatske tradicionalno se pripremaju posna jela poput graha, suhog voća, kompota, štrudli od sira te raznih tijesta s orasima i makom. U obalnim područjima, poput Istre, Primorja i Dalmacije, prevladavaju morske ribe i plodovi mora.
O značenju Velikog petka, pučkim pobožnostima te ulozi Vazmenoga trodnevlja govorilo se i u emisiji U mreži prvog. Izvanredna profesorica s Katoličkog bogoslovnog fakulteta Valerija Kovač i pater Stanko Perica istaknuli su liturgijsko i duhovno značenje Velikoga petka te ulogu pučkih običaja u suvremenom vjerskom životu.
"Tragedije, teškoće, životne nesreće i smrti i dalje su tu, no ako te križeve nosimo s njime, ti križevi dobivaju smisao“, objašnjava pater.
Profesorica Kovač objašnjava da post podrazumijeva jedan puni obrok dnevno, a ne jelo do sitosti. Naglašava da post predstavlja obvezu, ali i izraz solidarnosti s Kristovom patnjom te spremnost na osobnu žrtvu.
"Fizički post je jako zahtjevan i naporan, ali s druge strane duhovni učitelji kažu da pročišćava duh, da izoštrava naša osjetila, da nas vraća na prave vrijednosti, postajemo duhovno osjetljiviji“, pojasnila je Kovač.
Posebnu pažnju privlači hvarska procesija "Za križen“, koja se održava u noći s Velikog četvrtka na Veliki petak već više od 500 godina. Okuplja vjernike iz šest mjesta na otoku koji, pjevajući litanije prate Kristovu kalvariju.
"Sva ta mjesta dišu za procesiju, pogotovo križonoša i njegova obitelj. Stvara se jedno zajedništvo koje u današnje vrijeme imamo rijetko iskusiti“, rekao je pater Perica.
Ova jedinstvena noćna procesija uvrštena je na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine. Kroz procesiju se obnavlja Isusova muka, nosi se težak križ kroz zahtjevan teren, što simbolizira kako Isus nije oslobodio ljude od križa.
Nadolazeći dani tijekom Velikog tjedna
Velika subota je dan kada se vjernici u tišini i molitvi prisjećaju Kristova počinka u grobu. Poznata je i kao Sveta subota, a u nekim tradicijama naziva se i Subota svjetlosti. To je posljednji dan Velikog tjedna i priprema za slavlje Kristova uskrsnuća. Toga dana se ne slavi misa niti se prima pričest, dok oltar ostaje nepokriven.
Središnji događaj dana je bdjenje, koje se održava navečer i započinje blagoslovom ognja te paljenjem uskrsne svijeće. Nakon toga slijede biblijska čitanja, molitve i svečano slavlje Kristova uskrsnuća. Velika subota istovremeno je i dan pripreme za Uskrs, kada vjernici obilaze Božji grob u crkvama, uređuju blagdanski stol u svojim domovima i pripremaju uskrsne običaje.
Uskrs kao najveći kršćanski blagdan slavi Kristovo uskrsnuće, simbolizira radost, nadu i novi početak. Iako se običaji razlikuju, središnje značenje Uskrsa ostaje u vjeri u pobjedu nad grijehom i smrću. Uz njega se veže i Uskrsni ponedjeljak, koji se obilježava obiteljskim okupljanjima i posjetima te nastavkom liturgijskog slavlja.
