ZOMBI APOKALIPSA Živi mrtvaci postali su unosan način kritike današnjeg svijeta

Hodajuća trupla koja okupljena u horde tumaraju krajolikom prizor je iz noćne more koji već dugi niz godina opsjeda popularnu kulturu. Nakon što su se pojavili u predajama i pričama mnogih zajednica i naroda, zombiji su putem filma i televizije dosegnuli status najpopularnijeg čudovišta kojim trenutno raspolaže horor riznica. Međutim, s pravom se može tvrditi da su zombiji već odavno odmaknuli od jeftine kino zabave i postali omiljena metafora za brojne opasnosti i strahove pred kojima se nalazi moderna civilizacija. O golemoj popularnosti zombija možda najbolje govori procjena da su do danas sadržaji vezani uz ta slavna čudovišta pridonijeli svjetskoj ekonomiji s nevjerojatnih pet bilijuna dolara. Taj iznos utržili su mnogobrojni filmovi, serije, stripovi i video igre koje obrađuju temu svijeta progonjenog živim mrtvacima, objasnio je Todd Platts u svojem radu "Lociranje zombija u popularnoj kulturi". Zombiji su postali jedan od najisplativijih proizvoda popularne kulture i prava tvornica novca, napomenuo je Platts što je zapravo ironično jer su se zombiji pojavili upravo kao kritika bezumnog konzumerizma.

Kad se zagrebe ispod površine...

Kada je George Romero snimio svoj klasik "Noć živih mrtvaca" iz 1968. godine dogodila se prva u nizu zombi groznica i kino dvorane uskoro su bile preplavljene filmovima sa zombijima i sličnim monstrumima. Međutim, Romerovi zombiji osim što su bili iznimno efektni kao filmska čudovišta pokazali su se i kao vrlo snažna metafora. "Zora živih mrtvaca" ostvarenje je smješteno u ambijent golemog trgovačkog centra okruženog hordama zombija koje nedvosmisleno sugerira da upravo moderni konzumerizam i neoliberalni kapitalizam od ljudi stvara bezumna čudovišta. Vjerojatno najsnažniji suvremeni primjer isprepletenosti društvene kritike, goleme popularnosti i dramskog potencijala zombija kao motiva dolazi u obliku serije "Živi mrtvaci" ("The Walking Dead"). Nagrađena Zlatnim globusom i proglašena jednom od najgledanijih u povijesti, ova serija ponovno je pokrenula planetarnu popularnost zombija.

Snaga priča sa zombijima nalazi se u stvaranju situacija u kojima ljudi da bi opstali donose moralno upitne odluke

Utemeljena na stripovskom predlošku, serija pred gledatelja stavlja cijelu paletu različitih promišljanja o ljudskoj prirodi, demokraciji i problemima moderne civilizacije. Prema pisanju city journala serija "Živi mrtvaci" svojevrsna je studija primitivne politike koja se javlja u trenucima kada nakon kataklizmičkih događaja na zajednicama preživjelih ostaje da iz pepela ponovno podignu civilizaciju. Snaga modernih priča sa zombijima nalazi se upravo u stvaranju situacija u kojima ljudi da bi opstali kao pojedinci ili kao zajednica prisiljeni su donositi moralno upitne odluke. Susret s oživjelim mrtvima koji šire smrtonosnu zarazu i borba za resurse i moć koja nastaje između malobrojnih preživjeli sjajna je podloga za istraživanje najmračnijih ponora ljudske prirode.

Vješta politička metafora

Svijet zombi apokalipse u kojemu je najvažnije biti spreman za svaki mogući scenarij je postao toliko blizak gledateljima da ga čak i organizacije poput Centra za kontrolu zaraznih bolesti koriste da bi lakše prezentirale važnost spremnosti na katastrofe i razorne događaje, piše The Conversation. Dehumanizirane horde i pojave koje predstavljaju ugrozu ljudskom načinu života, u popularnom književnom djelu "Svjetski rat Z" upravo ove odlike nemrtvih čudovišta iskorištene su kao temelj na kojemu je autor Max Brooks izgradio uvjerljivu kritiku političkog izolacionizma i uspješno problematizirao strah od drugog i drugačijeg.

Zombiji nikada nisu smo zombiji

Knjiga funkcionira kao zbirka zapisa onih koji su preživjeli smrtonosne susret sa zombijima koji se nezaustavljivo šire. Međutim, glavni fokus Brooksove knjige nije na zloglasnim nemrtvima nego na problemima koje uzrokuje nedostatak komunikacije, nemogućnost postizanja sporazuma i strah od drugih. Likovi u Brooksovoj knjizi u stalnom su stanju tjeskobe koju podjednako izaziva prisutnost opasnosti od skupina zombija koliko i manjak povjerenje u druge ljude. Politika rješavanja međunarodnih sporova brutalnom silom i humanitarni problemi koje uzrokuje sebičnost i nedostatak empatije u Brooksovoj knjizi predstavljeni su kao glavna opasnost ljudskom opstanku. Mnogi književni kritičari primijetili su da narativ koji brojni likovi u knjizi "Svjetski rat Z" koriste da bi opisali zombije jako podsjeća na riječi kojima se u stvarnom svijetu pokušava inducirati strah od imigranata.