Dugo je u Hrvatskoj postojala samo jedna glavna modna manifestacija, Bipa Fasshion.hr, u organizaciji Vinka Filipića. Prošle se sezone pojavio novi projekt Tončija Šundova, Zagreb Fashion Destination, koji je početkom travnja dizajnerima nudio alternativnu platformu izražavanja. Mišljenja su podijeljena o novoj modnoj priredbi jer se u jednu ruku podiže svijest o modnom dizajnu, a s druge se strane dizajnere, koji nose "teret" modnih revija, ponovno stavlja u drugi plan.
‘Totalni raspašoj‘
Prije četiri godine u svojoj kolumni za Büro 24/7 Grgo Zečić, modni urednik časopisa Hero i Heroine, napisao je kako nema smisla da u Hrvatskoj postoji više od jednog modnog događanja po sezoni.
"Prije nekih desetak godina su, uz Fashion.hr, postojali još Cro-à-porter i Fashion Week Zagreb. To je više bio sukob ega među organizatorima dok bi dizajneri, među kojima je vladala opća razjedinjenost, iz sezone u sezonu, prelazili iz jedne organizacije u drugu", prisjetio se Zečić i objasnio da bi se na jednom tjednu mode prikazivali odjevni predmeti za nadolazeću sezonu, dok bi aktualna sezona bila na ostalima.
‘Takvom se organizacijom postiže protuučinak jer, ako bi se htjela pogledati samo jedna revija od nekoliko minuta, treba se prosjediti dva sata ostalih revija‘, komentirao je Saša Joka
"Totalni raspašoj", zaključio je Zečić, koji već dugo godina s brojnim dizajnerima svjetskog glasa, ostvaruje uspješnu karijeru modnog urednika i stilista u New Yorku, Londonu i Parizu. Jedna od dizajnerica koja je postavila temelje suvremene mode u Hrvatskoj te izlagala u New Yorku i Parizu, Branka Donassy, prije nekoliko je godina za portal Fashion.hr izjavila slično o modnim manifestacijama u Hrvatskoj. Objasnila je da brojnost događaja sama po sebi nije loša, ali da se mogućnost pomaganja dizajnerima ne koristi te oni ostaju razjedinjeni i potpuno prepušteni sebi samima.
Na Zagreb Fashion Destinationu u dva dana 14 je dizajnera održalo svoje revije, što Saša Joka, dugogodišnji stilist i vanjski modni urednik hrvatskog izdanja časopisa Elle, smatra pretjeranim.
Neiskorišteni potencijali
"Takvom se organizacijom postiže protuučinak jer, ako bi se htjela pogledati samo jedna revija od nekoliko minuta, treba prosjediti dva sata ostalih revija", komentirao je Joka. Dodao je da se tako samo povećava broj modnih revija, ali se uskraćuje prigoda dizajnerima da svoje kolekcije prikažu na autentičan način i na lokaciji koja bi odgovarala njihovoj estetici te ih se tjera na sajamsko prikazivanje prema sustavu "svima isto".
Revije su se prikazivale u velikom pogonu Tvornice kulture, ali je puni potencijal prostora ostao dobrim dijelom neiskorišten. U sredini prostorije bio je prostor za posebne uzvanike dok je ostatak publike svoje mjesto mogao pronaći na improviziranim tribinama sa strane velikog pogona.
Foto: Kristina Uremović/Global
U publici je također bilo mnogo studenata i mladih. Studentica treće godine Tekstilno-tehnološkog fakulteta, koja je preko nagradne igre na društvenim mrežama osvojila ulaznicu te se na revije došla bolje upoznati sa svojim budućim poslom, upozorila je na problem organizacije.
"Vijugava pista koja je išla oko kruga sjedalica gdje su bili uzvanici bila je premala i previše udaljena od rubova prostorije gdje sam sjedila zajedno s kolegicama koje studiraju da bismo jednog dana bile modne dizajnerice", opisala je. Smatra da je cijela svrha modnih revija da svi mogu vidjeti svaki dio odjeće jer, u protivnom, dizajner publici ne može prikazati svoju viziju te se kreacije neće prodavati, što dodatno ugrožava položaj modnih dizajnera u Hrvatskoj, koji je i sada daleko od idealnog.
Njezina je kolegica dodala da bi više modnih događanja bilo dobro ako bi se sve odradilo kako treba i uključilo sve aspekte modne industrije - od proizvođača do potrošača.
Modna kultura
Modni teoretičar, dizajner i profesor na Tekstilno-tehnološkom fakultetu, Ante Tonči Vladislavić, pokušaje modnih manifestacija u Hrvatskoj opisao je kao često neuspješne i pomodne te na njih gleda kao na kulturni materijal izrazite društvene važnosti. Pojavu novih modnih manifestacija komentirao je kao prirodnu potrebu sudjelovanja domaće modne scene u razvijenom modnom sustavu koji u državama na zapadu ima svoj kontinuitet.
Dodao je još da modne manifestacije mogu služiti kao lakmus-papir, pokazatelj lokalne investicije u osamostaljivanju mode kao zasebnog područja proučavanja te kao doprinos kulturi odijevanja.
Pojavu novih modnih manifestacija profesor na TTF-u Ante Tonči Vladislavić komentira kao prirodnu potrebu sudjelovanja domaće modne scene u razvijenom modnom sustavu koji u državama na zapadu ima svoj kontinuitet
Luka Brkić, profesor kolegija Ekonomska politika Hrvatske na Fakultetu političkih znanosti, nadovezao se na ekonomski aspekt mode.
"Kada je riječ o modi, često se radi o užem krugu imućnijih građana kojih je uvijek bilo i uvijek će biti, pa se njihova potražnja na tržištu ne bi trebala uzimati kao dio za cjelinu", smatra Brkić. Pojasnio je da porast interesa za modne manifestacije u Hrvatskoj nije odraz nužno uzlazne putanje poslovnog ciklusa koja bi eventualno završila još jednom ekonomskom krizom, ali ni potrebom pripadanja modnom sustavu kakav postoji u državama razvijenog kapitalizma.
