Zbog pandemije koronavirusa, mnogi su ljudi bili prisiljeni promijeniti način života, pa tako i prehranu. U Italiji, jednoj od zemalja s najvećim brojem oboljelih i umrlih, u razdoblju od sredine ožujka do sredine travnja znatno je porasla konzumacija kalorične i gotove hrane u odnosu prema istom razdoblju prošle godine. Nakon popuštanja mjera zaštite, čak 47 posto Talijana odlučilo se za skidanje viška nakupljenih kilograma te na povratak redovitoj tjelovježbi.
U Hrvatskoj se uskoro očekuju službeni rezultati istraživanja o promjenama prehrambenih navika Hrvata tijekom izolacije. Istraživanje su proveli istraživački s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u suradnji sa Sveučilištem u Granadi, u Španjolskoj. Rezultati će pokazati koliko su se neki zadovoljavali brzom hranom i slatkišima, a koliko ih je tijekom izolacije postalo svjesno važnosti zdravije prehrane.
Studentica Fakulteta političkih znanosti, Marija Jurlina, kaže da je u vrijeme pandemije promijenila prehranu na bolje.
‘Menze i pekare su bile moja svakodnevica, a zbog posla i studiranja nikada ne bih stizala jesti‘
"Kada sam se odselila u Zagreb na studij te se hranila u menzi i pekarama, moja kilaža je naglo porasla. Koža mi je bila u lošem stanju, a ja bezvoljna i umorna", objašnjava Marija i dodaje da je nakon povratka kući zbog pandemije koronavirusa odlučila promijeniti prehranu i početi vježbati. Studentica Marija Golak sa Zdravstvenog veleučilišta pak priznaje da je svoju prehranu u izolaciji zapostavila.
"Menze i pekare bile su moja svakodnevica, a zbog posla i studiranja nikad ne bih stizala jesti pa obroci nisu bili niti redoviti niti zdravi", kaže Marija.
Takve loše prehrambene navike nije promijenila ni u izolaciji. Odluku o zdravijoj prehrani nije donijela jer je se, kako kaže, kod kuće ne bi mogla držati.
Budući da epidemija koronavirusa još traje, očuvanje imunološkog sustava jako je važno. Stručnjakinja sa zagrebačkog PBF-a, Anet Režek Jambrak, u intervjuu za Tportal ističe da će nakon završetka pandemije organizmu biti potrebno osigurati nutritivno i energetski uravnoteženu prehranu.
"Najbolji način za osiguravanje i očuvanje dobrog imunološkog sustava jest uravnotežen i zdrav način života", kaže Anet, iako ne postoji način da se potpuno spriječi bolest u slučaju izloženosti virusu.
"Prije sam jela sve, slatko, slano, zdravo, nezdravo i znala sam u dva sata po noći jesti brzu hranu. Sada jedem samo voće, povrće, meso i ribu, a pijem samo vodu i, naravno, kavu. Ugljikohidrate i šećer sam izbacila", ističe studentica Marija Jurlina. Tvrdi da joj je u početku bilo teško jer je bila često gladna, ali sada joj je lakše i dobro se osjeća.
Hrana u ljudskim životima primarno je izvor energije za normalan rad organizma. Organizmu su potrebne gradivne, energetske i zaštitne tvari, a njih se osigurava optimalnim unosom kalorija, vitamina, minerala i tekućine te optimalnim omjerom ugljikohidrata i bjelančevina. Stručnjakinja Režek Jambrak, osim pravilne prehrane, ističe i važnost fizičke aktivnosti tijekom izolacije, ali i kvalitetan san te pozitivno psihičko stanje. Stres je još jedan negativan faktor koji utječe na ljude tijekom ovakvih kriza, a studentica Marija Golak kaže da upravo zbog njega poseže za nezdravom, brzom hranom. Iako kod kuće jede redovito, uz svoje obroke često poseže za slatkišima i grickalicama.
‘Najbolji način za osiguravanje i očuvanje dobrog imunološkog sustava jest uravnotežen i zdrav način života‘
A da je zdrava i pravilna prehrana ključna za borbu protiv bolesti otkriva i farmakologinja i voditeljica prehrane za vrhunske sportaše Hrvatskog olimpijskog odbora, Mimi Vurdelja. Poziva se na Hipokratovu izreku "Neka vam hrana bude prvi lijek i neka vam lijek bude hrana".
"Što je to zdrava hrana? Zdravo je ono što kada jedemo našem organizmu čini ugodu i dobrobit", navodi Vurdelja, dok kao najbolju prehranu, zajedno sa mnogim nutricionistima izdvaja mediteransku prehranu. U doba bolesti važno je "jesti namirnice koje ne opterećuju organizam i ne traže veliki angažman probavnog sustava te piti lagane biljne čajeve i sokove svježe cijeđenog voća, ali i izotonične i energetske napitke", ističe Vurdelja.
