Stručnjaci kažu da svakih desetak godina nastupi recesija, što posebno pogađa manje zemlje kao što je Hrvatska. Kada Europu i ostatak svijeta zahvati veća kriza, onda to obično počne s negativnim utjecajem većih svjetskih sila. Trenutačno SAD i Kina vode trgovinski rat, svjetske burze osciliraju, ekonomisti počinju govoriti o raznim rizicima i otvara se pitanje - je li nova recesija pred vratima i gdje smo tu mi?
Past će cijene nekretnina
Profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Boris Cota ističe da na malu i otvorenu ekonomiju kao što je Hrvatska uveliko utječu događanja u međunarodnom okružju, pogotovo loši ekonomski ishodi u SAD-u, Kini i EU. No kaže kako su dva poznata svjetska ekonomista, Nouriel Roubini i Brunello Rosa, rekla da bi do krize moglo doći u 2020. a ne u 2019. godini. Cota smatra da je to predviđanje točno i da bi do recesije moglo doći ipak tek u 2020.
Na pitanje – kako bi to moglo utjecati na Hrvatsku, Cota upozorava da bi recesija pogodila Hrvatsku jače nego ostale stabilnije članice EU-a. Prema njegovu mišljenju, došlo bi do pada turizma, povećanja nezaposlenosti, rasta javnog duga, sniženja cijena nekretnina i pada životnog standarda. To sve bi, kaže, moglo dovesti i do pada studentskog standarda jer bi recesija mogla ostaviti mnoge roditelje bez posla.
S druge strane, profesor s Fakulteta političkih znanosti Kristijan Kotarski smatra da trgovinski rat između Kine i SAD-a neće imati osjetnije posljedice za Hrvatsku, ali da bi moglo doći do sniženja cijena nekretnina u Hrvatskoj ako zaista dođe do veće financijske krize u svijetu. On kaže da su posljedice posljednje recesije za Hrvatsku bile – "izgubljeno desetljeće".
"Što se tiče studenata i kako se mogu zaštiti od nove krize, moj im je odgovor da dodatno ulažu u sebe putem neformalnog obrazovanja kako bi povećali svoju zapošljivost i mobilnost. U smislu osobnih financija, studenti bi svakako trebali više ulagati u svoje obrazovanje, a manje trošiti na izlaske. Ako im to financije dopuštaju, svakako bi bilo dobro nešto i uštedjeti", savjetuje Kotarski.
Štedjeti ili ne?
Što se tiče mišljenja studenata, jedni smatraju da neće doći do recesije u 2019., drugi da hoće, a neke jednostavno nije briga. Jakov Kovačević, student druge godine ekonomije, smatra da Hrvatska polako ekonomski napreduje iako se još nije potpuno oporavila od posljednje recesije, ali da je taj napredak znatno manji u odnosu prema drugim zemljama. Prema njegovu mišljenju, stanje u ovoj godini neće se pogoršati, ali se neće ni znatno poboljšati, što bi moglo dovesti do toga da mnogo studenata napusti Hrvatsku u potrazi za poslom.
No bez obzira na to hoće li doći do krize ili ne, smatra da bi studenti svakako trebali štedjeti i tako stvarati dobru naviku. Njegov kolega Josip Cvetko, student prve godine ekonomije, smatra da će do krize svakako doći i da mi već sad živimo u ekonomskom "bonusu". Prema njegovu mišljenju, štednja nije idealna opcija jer vrijednost novca s vremenom opada. On također smatra da će se, ako dođe do recesije, smanjiti broj stipendija.
Boris Cota s Ekonomskog fakulteta upozorava da bi recesija pogodila Hrvatsku ječe nego ostale stabilnije EU-ove članice
"Hrvatska se još nije potpuno oporavila od posljednje recesije, a nova bi mogla dovesti do veće nezaposlenosti što bi negativno utjecalo na studente, čiji bi roditelji eventualno ostali bez posla", zaključuje Josip.
Ima i studenata koje previše ne zabrinjava mogućnost recesije, a jedna od njih je i Nika Pešut, studentica druge godine ekonomije. Međutim i ona smatra da bi recesija mogla negativno utjecati na studente, ali da štednja nije rješenje, jer, prema njezinu mišljenju, studenti ionako nemaju dovoljno novca za štednju.
Kad se režu troškovi
Neki od diplomiranih ekonomista smatraju da će, bez obzira na trgovinski rat između SAD-a i Kine, sigurno doći do recesije. Prema njihovu mišljenju, nadolazeća recesija mogla bi biti gora nego ona prethodna prije deset godina.
Potrebna je godina dana da analitičari proglase recesiju, a da se prošla recesija prešutjela, ne bi bilo toliko žrtava, dodaju ekonomisti. Osim toga, oni smatraju da studenti trebaju birati one studije koji će im u budućnosti donijeti veću zaradu.
"U doba recesije, država obično reže razne troškove. Tako da ovisi o odluci vlade hoće li rezanjem stipendija postići neke mjere štednje odnosno preraspodjele državne blagajne. Studentski standard će osjetiti posljedice recesije, a u kojoj mjeri, ovisi o vladi", objašnjava Goran Nagradić, diplomirani ekonomist.
Cota: Uz prezaduženost i populizam, još bi neke zemlje mogle zatražiti napuštanje eurozone
Foto: Goran Jakuš/Pixsell
Profesor Boris Cota iznosi predviđanja Nouriela Roubinia i Brunella Rosa da će djelovanje fiskalnih stimulansa u SAD-u, koji potiču stopu rasta višu od dva posto (koja je potencijalna stopa rasta američke ekonomije), postati neodrživo. S 2020. stimulansi će vjerojatno prestati, a ekonomski rast će se smanjiti na manje od dva posto. S obzirom na to da je američka ekonomija pregrijana, a stopa inflacije je iznad ciljane (koja je dva posto), doći će do krize.Nadalje, sustav federalnih rezervi nastavit će s rastom kamatne stope, koja bi u 2020. mogla biti veća od tri posto, što će usporiti rat ekonomije i ojačati dolar te tako smanjiti cjenovnu konkurentnost američkog izvoza. Rast u ostatku svijeta također će usporavati, dijelom zbog politike američkog protekcionizma, a dijelom zbog usporavanja rasta Kine, čija je ekonomija prekapacitirana i značajno zadužena. Očekuje se i smanjivanje europskog rasta zbog stezanja monetarne politike i mogućeg trgovinskog trvenja zbog politike američke administracije, nastavlja Cota.
Osim toga, populističke politike u zemljama poput Italije mogu dovesti do povećanja dinamike rasta, a time i problema održivosti javnog duga unutar eurozone koja je još daleko od potpune monetarne unije. U takvu scenariju Roubini i Rosa vide mogućnost da bi još jedna globalna kriza potaknula Italiju i neke druge zemlje da izađu iz eurozone, kaže Cota. "Zaduživanje na mnogim tržištima u nastajanju i nekim naprednim gospodarstvima je očito preveliko, praćeno snažnim rastom cijena nekretnina u mnogim dijelovima svijeta. Kada se tome doda korekcija na tržištima dionica onda nije teško ni predvidjeti pesimistička očekivanja financijskih investitora o usporavanju rasta u 2020.
Američki portal Business Insider nedavno je izašao s jednim pesimističkim tekstom o EU-ovoj ekonomiji jer smatraju kako je Europa donijela političku odluku da dođe u recesiju. Za to su im kao okidač poslužili podaci o negativnoj stopi rasta industrijske proizvodnje u Italiji, Španjolskoj i Njemačkoj koji su zapravo nastavak trenda usporavanja rasta industrijske proizvodnje od kraja 2017. Primarni razlog za to vide u snažnoj europskoj politici štednje", kaže Cota.
