Najnovije mjere u Hrvatskoj zatvorile su restorane, kafiće i mnogobrojne druge objekte među kojima su i
sportske dvorane. Ta odluka Nacionalnog stožera civilne zaštite izazvala je mnogo
negativnih komentara, među kojima uglavnom prednjače mlade osobe koje u ovo doba društvene neaktivnosti svoju pažnju sve više usmjeravaju na sport.
Sportske aktivnosti dozvoljene su sportašima I., II. i III. kategorije te svim seniorskim ekipama, ali postavlja se pitanje gdje će veliki broj sportaša iz navedenih kategorija, ali i ostali amaterski sportaši, trenirati s obzirom na to da je rad teretana te sportskih i rekreacijskih centara obustavljen do daljnjeg.
Sport treba poticati
Važnosti sporta u životu mladih ljudi svjestan je
Gordan Janković, profesor predmeta Tjelesna zdravstvena kultura na Fakultetu političkih znanosti i trener tenisa, koji se bavi razvojem i stvaranjem kvalitetnih mladih
sportaša. Profesor Janković smatra da sport i rekreaciju treba
poticati na svim razinama.
Tvrdi da je fizička aktivnost jedan od najučinkovitijih načina za stvaranje imuniteta ljudskog organizma u borbi protiv bilo kojeg virusa i da su sportaši uvijek bili i bit će oni koji su izuzetno osviješteni o važnosti zdravlja te da se sukladno tome znaju ponašati u ovakvim okolnostima.
On redovito vodi pješačke rute na Sljemenu, Jarunu i Maksimiru, ali je zbog trenutne situacije i sprječavanja eventualnog širenja zaraze bio prisiljen otkazati rute do daljnjega. Profesor i njegove kolege na Sveučilištu imali su i
problema na određenim lokacijama, kada se okupio veći broj studenata na pješačenju.
"Bili smo upozoreni i da ćemo biti prijavljeni policiji, te da ćemo morati platiti kaznu ili podnositi neke druge
sankcije zbog kršenja mjera", ističe profesor. Dodao je da je u takvim uvjetima nemoguće prisiliti bilo koga da bude prisutan na nastavi, ako to nije dužan biti na drugim predmetima.
Uvjeren je da će ovakva situacija koja ograničava mladim sportašima da vježbaju, rekreiraju se, ali i da se socijaliziraju sa svojim vršnjacima, sigurno imati negativne posljedice na njihov razvoj.
Sportaši razočarani, a djeca zbunjena
S time se slaže i
David Sivonjić koji trenira u
American Top Teamu, klubu borilačkih vještina u Zagrebu. David smatra da će ta mjera Stožera najviše utjecati na sportaše koji žive od sporta i ljude koji posjeduju vlastite sportske centre.
Otkrio je da u klubu u kojem trenira postoji veliki broj ljudi koji su u najmanju ruku razočarani mjerom stožera jer profesionalni sportaši ne mogu zarađivati ako nemaju prostor za treniranje i održavanje natjecanja. Kaže i da će sa
smanjenjem prihoda dvorane doći do toga da klub neće biti u stanju isplatiti plaće, održavanje i najam.
"Siguran sam da će ova odluka stožera utjecati na zdravlje sportaša jer mijenja njihov način života što može dovesti do zdravstvenih problema", dodaje Sivonjić.
Jelena Grgac, dječji trener u Karate klubu Trnje tvrdi da većina sportskih klubova ima
rigorozne mjere jer prvenstveno žele zaštititi sportaše, njihove obitelji i djelatnike kluba i smatra da se pod tim mjerama moglo nastaviti trenirati i dalje. Otkrila je da je djeci teško palo obustavljanje treninga jer im je ukinuto, iako privremeno, nešto što pozitivno utječe na njih. Kaže i da su za obustavu treninga djeca, ali i sami treneri, čuli iz medija i da im nije bilo jasno kako je to moguće.
Jelena Grgac, Foto: Privatna arhiva
"Posebno zbunjena bila su starija djeca koja su svjesna svega što se u klubu poduzelo da bi ona bila sigurna", ispričala je trenerica.
Za stručno mišljenje o mogućim psihološkim učincima ovog zatvaranja sporta za mlade Global je kontaktirao tim stručnjaka i
sportskih psihologa okupljenih u timu nazvanom
Mentalni Trening. Psihologinja iz tog tima,
Sandra Župarić, kaže da uslijed trenutne situacije sve više navoda ide u smjeru ozbiljnog narušenog mentalnog zdravlja raznih pojedinaca.
Ulaganje u mentalno zdravlje
Objašnjava da posebno ranjivu skupinu čine adolescenti i mladi odrasli koji uz promjene koje se događaju na globalnoj razini imaju i one osobno značajne promjene - biološke, psihološke i socijalne. Dodaje i da mladi čine rizičnu skupinu za razvoj brojnih psiholoških poremećaja, posebno onih u smjeru
anksioznosti i
depresije. U vrtlogu između online-uživo nastave i treninga, čestih samoizolacija, smanjenog socijalnog kontakta i povećanog školskog pritiska u kojemu je gotovo nemoguće predvidjeti i planirati učenje, psihologinja kaže da su mladi izloženi raznim dodatnim stresorima.
"Tjelovježba je jedna od uobičajenih i poznatih strategija
nošenja sa stresom jer nam omogućava da uzmemo pauzu od drugih životnih izazova te nam daje osjećaj kompetentnosti i postignuća", tvrdi Župarić i navodi da su oduzimanjem organizirane tjelovježbe oduzete sve prednosti i dobrobiti koje nam ona donosi.
Uz to, psihologinja kaže da preporuke stručnjaka iz područja mentalnog zdravlja idu u smjeru da se mladi trebaju početi baviti onime što doista imaju
pod kontrolom, točnije sobom. Kazala je i da je na trenutnu situaciju moguće gledati kao priliku za razvoj ili unapređenje onih vještina i sposobnosti koje su do sada zanemarivali.
[caption id="attachment_25820" align="aligncenter" width="696"]
Sandra Župarić, Foto: Privatna arhiva
"Sportaši mogu početi dodatno ulagati u
mentalno zdravlje upoznavanjem tehnika mentalnog treninga, kao što su abdominalno disanje,
mindfulness meditacija, postavljanje ciljeva, mjerenje angažmana i mnoge druge", ističe psihologinja. Dodaje da se sportaši uz pomoć stručnjaka mogu usmjeriti na razvoj perceptivnih sposobnosti i kontrole razine pobuđenosti živčanog sustava kako bi brže i lakše ulazili u svoje optimalno stanje.
Također, Global je kontaktirao i
Nacionalni stožer civilne zaštite s ciljem da se čuju i njihovi argumenti koje zasigurno imaju, ali odgovor je izostao.