Tko je MVP, a tko NPC? Anglizmi, ali i kratice na engleskom jeziku, česti su gosti u neformalnim razgovorima studenata. Cringe, deadline, likeati ili cancelati, izrazi su koji već odavno ne pripadaju internetskim tutorijalima, već su postali svakodnevica u rječnicima generacije Z. No, zašto su engleske riječi toliko prisutne u govoru mladih i kako ih oni sami doživljavaju?
Studentica treće godine novinarstva na Fakultetu političkih znanosti, Andrea Vlašić, smatra da društvene mreže imaju golem utjecaj na vokabular njezine generacije.
"Društvene mreže jako utječu na moj rječnik, pogotovo prilikom snalaženja po njima. Saznajem za nazive trendova i načine ponašanja za koje prije nisam ni znala, a danas ih koristim u svakodnevnoj komunikaciji", ističe i dodaje kako način njezinog izražavanja ovisi o kontekstu.
U službenim razgovorima pazi na jezik i koristi književni hrvatski, ali u ležernim situacijama dopušta sebi više slobode, uključujući i povremene anglizme. "Nisam preveliki obožavatelj kad netko apsolutno svaku drugu riječ izgovara na engleskom, ali razumijem zašto se to događa", navela je Vlašić pa objasnila da za neke izraze s društvenih mreža, koje su danas središte razgovora i zbivanja, nema ekvivalentnog prijevoda na hrvatski.
Za te je primjere istaknula "feedback" koji koristi umjesto izraza "povratna informacija", "cringe" koji koristi umjesto hrvatske verzije susramlje, te "review" umjesto riječi pregled. Kao studentica novinarstva, priznaje da engleske riječi znaju biti praktičnije u pisanju.
"Neke engleske riječi zvuče bolje i imaju preciznije značenje od hrvatskih. Ako neka riječ nema pravi prijevod, prirodno mi je koristiti je, ali uvijek bih je prvi put objasnila čitatelju. Ponekad je bolje koristiti jednu englesku riječ, nego deset hrvatskih", govori studentica.
Mišljenje stručnjaka: žargon mladih proizlazi iz potrebe i identiteta
Prema riječima Milice Mihaljević, voditeljice Odjela za hrvatski standardni jezik i jezikoslovlje, engleski jezik ušao je u sve stilove hrvatskog jezika jer smo njime konstantno okruženi i njemu izloženi. No, razlozi zašto anglizmi ulaze u hrvatski nisu samo praktične prirode. Unutarjezični razlog, kaže, jest rupa u sustavu.
"Jednostavno ne postoji domaća riječ za novi pojam. Upravo zato se preuzimaju termini poput internet, smartphone ili AI. U studentskim žargonima iznimno su česti anglizmi koji u žargon ulaze pod utjecajem popularne kulture - filmova, glazbe, društvenih mreža", objašnjava stručnjakinja za Global.
Zbog promjenjivosti i nenormiranosti, žargon dopušta slobodan ulazak stranih riječi, ali postoji i potreba za identifikacijom sa svojom dobnom skupinom i isključivanjem onih koji joj ne pripadaju, pa bi to bili roditelji ili profesori.
Posebno su česte kratice koje su odraz brzog života i pisanja kratkih poruka. Pojmovi poput MVP – "Most valuable player" i NPC – "Non playable Character", dio su svakodnevnog izražavanja, posebno na internetu ili društvenim mrežama. Osim što kratice zadovoljavaju brzinu komunikacije, odraz su duhovitosti i identifikacije s globalnom kulturom na internetu, a njihova značenja nije lako prevesti te ih govornici koriste da bi se izrazili kontekstualno učinkovito.
Tako primjerice MVP označava osobu koja je pridonijela pobjedi tima u sportu, ali na društvenim mrežama označava nekoga tko je "najbolji" u nekoj situaciji, dok NPC u videoigrama označava lika kojim upravlja program, a u žargonu označava osobu bez izražene osobnosti.
Tvrdnje da je internet glavni krivac anglizama u studentskom žargonu podupire i istraživanje "Anglizmi u govoru mladih" iz 2018. godine, provedeno na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Autorica Ines Barjaktarević istaknula je kako su glavni razlozi učestalog korištenja anglizama dominacija engleskog u digitalnim medijima, nedostatak hrvatskih ekvivalenata te prestiž i modernost koje engleske riječi prenose. Istraživanje potvrđuje da mladi ne koriste anglizme isključivo zbog lijenosti ili neznanja, već zbog vrlo konkretnih i funkcionalnih razloga: često je riječ o bržem, preciznijem i kontekstualno prikladnijem izrazu. Pa tako dok starije generacije možda kolutaju očima na "content" i "cancel" kulturu, za mlade ove riječi najbolje opisuju stvarnost u kojoj žive.
