StoryEditor

IZGUBLJENI GLASOVI Više od 100.000 ‘propalih‘ listića, a gotovo deset posto ispunjenih je nevažeće

‘Najveći udio nevažećih listića proglašen je zato što studenti ili nisu zaokruživali osobe ili su prekrižili listić i ostavili poruku‘, objašnjava Ana Tušek, članica povjerenstva za izbore na Hrvatskim studijima
Autor:
Tekst: Tonči Gabelić
19/04/2019 u 00:16 h
27.03.2013., Zagreb - Izbori za studentski zbor. Studentsko glasovanje na Filozofskom fakultetu.Photo: Jurica Galoic/PIXSELL
27.03.2013., Zagreb - Izbori za studentski zbor. Studentsko glasovanje na Filozofskom fakultetu.Photo: Jurica Galoic/PIXSELLJURICA GALOIC/PIXSELL

Svoje aktivno biračko pravo na ovogodišnjim izborima za Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu ostvarilo je nešto manje od 20 posto studenata, točnije njih 12.800, što je oko pet posto više nego prije dvije godine. Budući da su za svakoga od gotovo 69.000 studenta bila osigurana dva glasačka listića, to je značilo da ih je više od 112.000 završilo u smeću.

Uz malu izlaznost, javlja se i trend porasta broja nevažećih listića u odnosu prema 2017. godini te je otprilike njih deset posto bilo nevažećih. Najviše ih je na Kineziološkom fakultetu gdje je od 660 glasača njih 220 pogrešno ispunilo listić. Međutim, najviše nevažećih listića s obzirom na udio glasača bilo je na Akademiji likovne umjetnosti, gdje šezdeset posto studenata nije ispravno glasalo, od 150 njih 90. Konkurira im i Akademija dramske umjetnosti na kojoj je od 170 glasača, njih više od 80 pogrešno glasalo, odnosno gotovo pola.

Uz malu izlaznost, javlja se i trend porasta broja nevažećih listića u odnosu prema 2017. godini

Kako doznajemo od studenta koji su bili članovi povjerenstava na izborima, glasači su često nadopisivali neprikladne poruke, šarali po listiću ili uopće nisu zaokruživali kandidate nego su predali potpuno prazne glasačke listiće. Iako je teško sigurno reći koji je točan uzrok fenomena toliko nevažećih listića. Članica biračkog odbora i povjerenstva za izbore na Hrvatskim studijima, studentica Ana Tušek, pojašnjava zašto je i na njezinu fakultetu bilo više od deset posto nevažećih listića.

"Najveći je problem studentima glasačima bilo to što su se na listi za Zbor Sveučilišta pojavili kandidati i programi za koje glasači nikad dotad nisu čuli. Najveći udio nevažećih listića proglašen je zbog toga što studenti ili uopće nisu zaokruživali osobe ili su samo prekrižili listić i ostavili kratku poruku", objašnjava Ana.

Ipak je zadovoljna organizacijom studentskih izbora te ističe da je povjerenstvo svakom studentu pojedinačno objasnilo kako se glasa i koji je listić namijenjen kojoj vrsti glasovanja.

Kako pravilno glasati na studentskim izborima?

1. Izbori se održavaju svake druge godine, dva dana za redom, potkraj ožujka kada je potrebno doći do glasačkog mjesta koje određuje svaka sastavnica. 2. Sve tehnološke naprave (mobitele, tablete, slušalice itd.) potrebno je odložiti u za to predviđenu kutiju. 3. Iksicu ili indeks potrebno je predočiti članovima povjerenstva za izbore koji će vam nakon toga dodijeliti dva glasačka listića - plavi za Zbor Sveučilišta i crveni za Zbor fakulteta na kojem studirate. 4. Broj kandidata za koje možete glasati piše na dnu glasačkih listića. Moguće je zaokružiti manje kandidata od propisanog broja, na primjer, samo jednog, a da listić i dalje bude važeći. Poništava se ako prekoračite propisani broj. 5. U slučaju križanja pogrešno zaokruženog kandidata, glasački listić će se poništiti. 6. Ispunjeni listić za izbore za Studentski zbor Sveučilišta potrebno je odložiti u jednu kutiju, a listić za izbore za studentski zbor sastavnica u drugu. Na svakoj je kutiji naznačeno koji listić pripada u koju.

26. travanj 2024 16:44