Foto: Pexels

Postojeća pandemija koronavirusa unijela je značajne promjene u živote mladih, a tako i po pitanju (ne)pravilne prehrane i poremećaja hranjenja. Brucošica Nadja Orkić je upravo zbog stresnih okolnosti uzrokovanih pandemijom i neizvjesnosti oko datuma i načina polaganja državne mature izgubila deset kilograma težine.

“Kao prošlogodišnja maturantica mogu reći da je pohađanje online nastave paralelno s pripremanjem državne mature bilo pogubno za većinu generacije, pogotovo za one koji su poput mene, za upis pripremali prijemne ispite. Tako je mnogima zbog pritiska i neorganiziranosti školstva postizanje željenih rezultata bilo onemogućeno, a vremena za brigu o mentalnom i fizičkom zdravlju gotovo i nije bilo”, govori Nadja.

Suprotstavljanje školstvu

Pohađanje online nastave, socijalno distanciranje, odgađanje različitih aktivnosti i događanja utjecali su na mentalno i fizičko zdravlje. Opravdanost ovih tvrdnji najbolje se ogleda u iskustvima studenata i srednjoškolaca, a osobito prošlogodišnjih maturanata kojima je pandemija uzrokovala ne samo kroničan stres i nedoumice, već i generacijsko suprotstavljanje školstvu.

Unatoč postojećim iskustvima, pandemija i epidemiološke mjere još su aktualne, stoga klinička psihologinja Maja Batista vjeruje da će se posljedice kroničnog distresa, kojem su mladi izloženi, pokazati u narednim godinama, a u Klinici za pedijatriju KBC Sestre milosrdnice već se naziru.

“Primjećuje se porast anksiozno-depresivnih smetnji u djece i mladih, kao i razvoj psihopatoloških poremećaja u koje se ubraja i anoreksija nervoza, najčešće u one djece koja su i prije pojave pandemije bila emocionalno osjetljivija. Posebno primjećujemo porast oboljelih od anoreksije nervoze u mladića. To su većinom mladići koji su u društvu prepoznati kao dobri, poslušni, marljivi, odgovorni i vrijedni, uspješni u školi i u sportu, omiljeni u društvu. Radi svoje slabije prilagodbe teško im pada u vrijeme pandemije izostanak s nastave, prilagodba na online nastavu te izostanak sa sportskih aktivnosti i treninga”, tvrdi psihologinja Batista.

Pritisak okoline

Mladi u ovom razdoblju, prema psihologinji Batisti, vrlo kruto doživljavaju ne samo upute trenera, već i informacije iz medija što zatim dovodi do ozbiljnog oblika anoreksije, teške pothranjenosti i sinusa bradikardije.

“U vrijeme početka pandemije i velike neizvjesnosti, pa i potresa, često smo putem medija mogli iščitati poruke poput onih da trebamo raditi na sebi, ostati u formi, ne tratiti vrijeme u samoizolaciji i lockdownu ili recimo ‘ovo je dobro vrijeme za naučiti finski’. Mladi onda misle da okolina očekuje njihovu maksimalnu produktivnost te nemogućnost iskazivanja emocije u stanju distresa, što oni onda internaliziraju kod sebe”, naglašava psihologinja.

Također, Batista ističe da perfekcionističke tendencije i potreba za kontrolom mladih s poremećajem hranjenja u razdoblju velikih promjena, poput online nastave, znače pojačan osjećaj napetosti, frustracije i anksioznosti.

Da je kvalitetan život nakon oboljenja poremećaja u prehrani moguć govori nam Lara Iličin, djevojka koja se u svojoj prošlosti liječila od posljedica anoreksije i bulimije. Danas kao fitness motivatorica inspirira tisuće ljudi. Na svom Instagram profilu često naglašava da ‘usprkos tadašnjoj tami i boli’ nije htjela odustati, a sve popraćuje i fotografijama na kojima uspoređuje tadašnje fizičko stanje sa sadašnjim.

Problem treba osvijestiti

“Ključan faktor mentalnog i fizičkog oporavka nakon oboljenja od anoreksije i bulimije upravo je vjera u nešto bolje, odnosno spoznaja da je moguće biti sretan i da svatko od nas to zaslužuje. Prvenstveno se treba osvijestiti da taj problem postoji, a onda je potrebno raditi na sebi”, ukazuje Lara.

U razdoblju ‘novog normalnog’, tvrdi, ključna je prilagodba. Mladima kojima je fizička aktivnost u teretani onemogućena, savjetuje kupnju rekvizita, proučavanje YouTube videa, a osobito fleksibilnost i organizaciju vremena.

Bitni su balans i želja osobe. Ako netko želi zdraviji oblik života, od psihe pa do tijela, uložit će u to, što znači da će se ujutro probuditi, osigurati si dobar doručak, u sklopu online nastave će si napraviti kavu, ali i osigurati unos tekućine. Nema potrebe za negativnim emocijama kada rezultat ovisi jedino o volji za ulaganjem u svoje tijelo, prehranu i psihu”, dodaje Lara.

Ipak, važno je znati prepoznati simptome poremećaja hranjenja i jedenja, poput opterećenosti hranom, izbjegavanja obroka, nagle promjene u težini i povlačenja u sebe te potražiti stručnu pomoć u specijaliziranim ustanovama dostupnim mladima i njihovim roditeljima, a postoje i telefonske linije za pružanje psihološke pomoći, te pružanje online psihološke pomoći preko video poziva.

Pandemija ima svoj završetak

U ovom je razdoblju bitno održavati balans između zdrave prehrane i mentaliteta, jer želja za zdravijim životom daje poticaj za proučavanje i isprobavanje novih oblike zdrave prehrane, a psiha i zdrava prehrana u kombinaciji daju novu osobnost osobe.

Usprkos epidemiološkim mjerama, ohrabruje psihologinja Batista, možemo biti okruženi manjim brojem ljudi, boraviti u prirodi i na svježem zraku, imajući na umu da i ova pandemija ima svoj kraj.