Foto: Pixabay

Većini je država u borbi s koronavirusom prioritet bio spašavanje života, čak i kada je to značilo zatvaranje granica i zaustavljanje ekonomskih aktivnosti. Stručnjaci ističu da je Hrvatska generalno dobro reagirala, pa smo se tako našli među najbolje rangiranim državama, prema podacima američkog Sveučilišta Johns Hopkins.

Važnost suradnje

A vrlo brzo nakon početka pandemije i lockdowna počela su se postavljati ekonomska pitanja. Privremeno zatvaranje svih sektora moglo bi dovesti do krize koja bi, mnogi prognoziraju, mogla biti gora od one 2008. godine. Profesor na Fakultetu političkih znanosti Kristijan Kotarski ističe da je sada ključno što je Hrvatska dio multilateralnih organizacija, kao što su Svjetska trgovinska organizacija i Međunarodni monetarni fond.

“Pandemije se ne mogu rješavati u sklopu nacionalnih država s obzirom na to da su globalna prijetnja”, rekao je Kotarski.

Također, pomaže i to da smo dio Europske unije, u sklopu koje se upravo radi na fondu solidarnosti vrijednom 500 milijardi eura. Uz to, iako se često ističe kako je Kina donirala mnogo zaštitne opreme, ona je posljednjih nekoliko mjeseci dolazila najviše iz Njemačke i Francuske.

Hrvatski ekonomski i politički analitičar Vuk Vuković ističe da je glavni razlog potencijalne razine ekonomske krize u novonastalom strahu jer nitko sa sigurnošću ne može reći kada će se pojaviti cjepivo niti hoće li doći do novoga vala.

“Ljudi su promijenili svoje ponašanje zbog straha od zaraze kao i gubitka posla. Mnogo se manje izlazi, druži i troši”, rekao je. Sa zdravstvenom se krizom i nedostatkom posla bori i mnogo studenata koji su postali svjesni da moraju iz temelja promijeniti svoje ponašanje i način života kako bi se mogli nositi s krizom. No nije sve ni tako crno jer djelomičan spas mogu pronaći u dodatnom školovanju i učenju novih vještina te tako postati konkurentniji na tržištu. Isto im predlaže i profesor Kotarski.

‘Vlada je u travnju donijela mnogo bolji paket mjera, ali je nakon toga stala. Trenutačno se bave izborima i potpuno su zaustavili bilo kakve naznake reformi’, rekao je ekonomski analitičar Vuk Vuković

“Studentima bih preporučio da rade na sebi. Upisuju online tečajeve, uče jezike i obogaćuju CV”, rekao je.

Jedan od razloga zbog kojeg studenti traže vlastite načine za izlaska iz krize jest veliko nepovjerenje u vladajuće. Većina se slaže da su kratkoročno mjere bile donijete na vrijeme i na pravi način, no dugoročno strahuju da je sve dio predizborne kampanje.

Na sličan način to vidi i Vuković, jedan od članova Upravnog odbora udruge Glas poduzetnika koja se bori za prava mikro, malih i srednjih poduzetnika.

“Na temelju našeg pritiska, Vlada je u travnju donijela mnogo bolji paket mjera, ali je nakon toga stala. Trenutačno se bave izborima i potpuno su zaustavili bilo kakve naznake ozbiljnih reformi”, smatra Vuković.

Vučemo probleme iz prošlosti

Profesor Kotarski tvrdi da će, uz Grčku i Italiju, Hrvatska biti najpogođenija EU-ova zemlja. Naime, kako ističe Kotarski, ne možemo se potpuno osloniti na ostale države članice dok vučemo probleme iz prošlosti, poput niskog postotka radno aktivnog stanovništva i korupcije koja je veća od prosjeka Unije. Iako su nas prvobitne mjere zaštitile od opterećenja zdravstvenog sustava, dugoročno ćemo mnogo teže izaći iz ove krize. Tijekom pandemije su na vidjelo izašli mnogi problemi, a među njima je i regionalni i lokalni ustroj.