U interesu je Hrvatske i cijele međunarodne zajednice da se održi cjelovitost i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, istaknuo je Tonino Picula, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu, gostujući na RTL televiziji. Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik svoje težnje za odcjepljivanjem Republike Srpske pokušava provesti uz pomoć Ruske Federacije. Dodikovi ciljevi svode se na to da ovlasti koje su na državnoj razini prebaci na razinu entiteta Republike Srpske te na destabilizaciju zemlje koja bi trebala dovesti do odcjepljenja RS-a.
Ovog je mjeseca parlament u Banjoj Luci, de facto glavnom gradu Republike Srpske, prihvatio dokumente koji definiraju prenošenje mjerodavnosti s države BiH na RS, no oporba je izrazila stav da bi takav potez mogao dovesti RS do izravnog sukoba s međunarodnom zajednicom.
Referendum je prijetnja
"Najave o izdvajanju jednog entiteta iz BiH, koliko god ih treba ozbiljno shvatiti, u prvom su redu pokušaji da se učvrsti vlastita politička pozicija te ispita spremnost ostalih unutarnjih i vanjskih aktera da se slične ideje podrže", rekao je Boško Picula, politolog i profesor na Fakultetu političkih znanosti.
Uređenje Bosne i Hercegovine s dvama entitetima: Federacijom Bosne i Hercegovine i Republikom Srpskom i s trima konstitutivnim narodima: Srbima, Bošnjacima i Hrvatima određeno je Daytonskim sporazumom potpisanim 14. prosinca 1995. godine. Sporazumom je potvrđena sadašnja podjela BiH i završen rat Bošnjaka, Hrvata i Srba. Međutim, Milorad Dodik ipak dovodi u pitanje cjelovitost BiH, a odcjepljenje je tema koja se već godinama učestalo pojavljuje u medijima.
Dodik je političku karijeru izgradio zagovaranjem rušenja jedinstvenosti BiH, a koristio je i nesuglasice između bošnjačke i hrvatske strane u Federaciji BiH da bi dodatno naglasio nesposobnost zemlje da se sama održava
Iako je međunarodna zajednica Dodika smatrala umjerenim političarom koji će pomoći implementaciji Daytonskog sporazuma, Dodikov stav o što većoj neovisnosti entiteta dolazi do izražaja u brojnim odlukama u njegovoj političkoj karijeri. Dodik je tijekom obnašanja dužnosti jednog od nositelja izvršne vlasti Republike Srpske nekoliko puta najavljivao odcjepljenje entiteta od Federacije Bosne i Hercegovine, no tijekom godina nije došlo do promjena u cjelovitosti države, a takvi potezi Dodika shvaćeni su kao taktika radi ostanka na vlasti.
Tijekom političke karijere u nizu izjava Milorada Dodika našla se i najava referenduma o odcjepljivanju Republike Srpske od Bosne i Hercegovine. Svoju političku karijeru izgradio je zagovaranjem rušenja jedinstvenosti BiH, a koristio je i nesuglasice između bošnjačke i hrvatske strane u Federaciji BiH da bi dodatno istaknuo nesposobnost zemlje da se sama održava. Picula smatra da bi realizacija referenduma bila pravno ništavna, ali i okidač za mnogo opasniju fazu konflikta.
"Referendum je bio i ostao prijetnja", istaknuo je Picula.
Ruska agenda
Ako bi se referendum proveo, to bi dodatno uzdrmalo strah od odcjepljenja RS-a i stvorilo teškoće na međunarodnoj razini. To je jedan od načina da se Bosna i Hercegovina zaustavi na putu približavanja NATO-u, no BiH je već u završnici tog puta, rekao je Dragan Đukanović, profesor na Fakultetu političkih nauka i predsjednik Centra za vanjsku politiku Beograd.
"Poanta je ukidanje ovlasti koje su u prethodna dva desetljeća prenijete na državnu razinu. Međutim, meni se čini da iza ovoga stoji neka vrsta jasne ruske agende", napomenuo je Đukanović.
Cilj je Ruske Federacije korištenje Dodika kako bi uspostavili novi sustav budućeg djelovanja u BiH, nekoliko infrastrukturalnih projekta koji bi u budućnosti mogli služiti kao vojna baza. Rusija Dodika koristi da uspostavi obavještajnu strukturu izvan Srbije, stoji na stranici međunarodnog IFIMES instituta usmjerenog na područja međunarodne politike.
‘Raspad BiH otežao bi i destabilizirao položaj Hrvatske‘, naglasio je Boško Picula
"Gledajući širi povijesni kontekst, savezništva s Ruskom Federacijom su vrlo neizvjesna, no Dodik igra na tu kartu smatrajući da će u konačnici nešto dobiti", istaknuo je Đukanović.
Nedavno je Veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu podržalo cjelovitost i teritorijalni integritet BiH te objavilo da bi se bilo kakav raspad protivio Daytonskom sporazumu. Milorad Dodik pak je izjavio da je Republika Srpska "ugurana" u sporazum. Ipak, Đukanović objašnjava da ne postoji mogućnost bilo kakvog dokazivanja da je bilo tako jer je Daytonski sporazum aranžman s kojim se među ostalim suglasila i tadašnja Jugoslavija te strane u BiH.
Raspad bi destabilizirao Hrvatsku
"Ne vidim mogućnost tumačenja sporazuma na takav način. BiH je država s dva entiteta te tri konstitutivna naroda dalje od toga nije ostvario, i to je upravo ono što ističe SAD", istaknuo je Đukanović.
On smatra da budućnost integriteta BiH ovisi o angažmanu SAD-a i njegovoj snazi na globalnoj razini. Nada se da će SAD i Europska unija kao moćni partneri utjecati na uvjete u BiH i spriječiti nove eskalacije, no uspješnost SAD-a je upitna s obzirom na to da njegov položaj na globalnoj razini nije isti kao ‘90-ih, istaknuo je Đukanović.
Milorad Dodik (Foto: DEJAN RAKITA/PIXSELL)
Kao što je Tonino Picula još ljetos za RTL istaknuo da je u interesu međunarodne zajednice za se održi cjelovitost BiH, isto to za nas je potvrdio profesor Boško Picula. Navodi da je samostalnost Bosne i Hercegovine u nacionalnom interesu Hrvatske.
"Hrvatska je povezana s BiH na niz načina, od sigurnosnih do kulturnih i gospodarskih, raspad BiH bi otežao i destabilizirao položaj Hrvatske", istaknuo je Picula.
Iako je vanjska politika Hrvatske često usmjerena na poboljšanje statusa Hrvata u BiH, u hrvatskom je interesu i poboljšanje položaja BiH u kontekstu odnosa s Europskom unijom i NATO-vim savezom. Jedan od načina Hrvatske da dodatno ubrza proces integracije BiH na međunarodnoj razini je promoviranje BiH Europskoj uniji, objasnio je Đukanović.
"Hrvatska u tome vidi svoj interes jer bi granice Bosne i Hercegovine i Hrvatske dobile dodatnu sigurnost", naveo je Đukanović.
