‘Mašta i sposobnosti su granica‘
Za kibernetičke napade važna je kibernetička vojska koja zapravo podrazumijeva grupu stručnjaka koji djeluju u korist države i koji čine napredne ustrajne prijetnje odnosno APT (Advanced Persistent Threat). U slučaju Rusije, APT grupa obuhvaća dijelove tajnih službi, objašnjava profesor Stjepan Groš s Fakulteta elektrotehnike i računarstva.
Stjepan Groš, Foto: Saša Ćetković
"APT grupe ne napadaju vojsku, one napadaju ukrajinske civilne ciljeve i kritičnu infrastrukturu, što je i opasnije", ističe Groš. Za razliku od Rusije koja već ima razvijene grupe stručnjaka, Ukrajina je nedavno objavila da počinje graditi svoju "IT vojsku". Ipak, Groš upozorava da se ne može sigurno utvrditi kad je Ukrajina počela raditi sa stručnjacima.
Vrste kibernetičkih napada su različite, u veljači se, na primjer, najčešće spominjao DDoS napad (distribuirani Denial of Service) pod kojim su se našle stranice ukrajinske vojske, banaka i drugih. DDoS napad označava gušenje pristupa web-serverima, tako da se na njih šalje golema količina zahtjeva, pri čemu promet generira "vojska zombija" odnosno računala pod napadačevom kontrolom, navodi profesor Damir Delija s Tehničkog veleučilišta u Zagrebu.
"To je propagandni dio rata jer nema neki veći utjecaj osim na moral stanovništva", ističe Delija. Uz DDoS, koriste se razni zlonamjerni softverski programi, ali vjerojatno i neki potpuno novi napadi. "Tu su samo mašta i tehnološke sposobnosti granica", smatra Delija. Osim Rusije i Ukrajine, u kibernetičku dimenziju rata uključile su se i treće strane poput grupe Anonymous koja je na Twitteru objavila rat ruskoj vladi. Iz Anonymousa tvrde da su hakirali ruske televizijske postaje, ali Groš smatra da oni ne mogu značajno utjecati na sustave i da je primarno riječ o psihološkom efektu.Rusija već ima grupu stručnjaka koja djeluje, dok Ukrajina gradi svoju ‘IT vojsku‘
Informacija je sve
"U načelu, njihova sposobnost ograničena je, oni utječu na marketing i informacijsko ratovanje", kaže. Upravo informacijski rat je postao ključan, dok mediji prate stanje iz minute u minutu, a na društvenim mrežama se dijele snimke i fotografije s ratom pogođenih područja. "Opći sentiment je definitivno na ukrajinskoj strani koja je pritom i manja i slabija, u takvim okolnostima bilo je očekivano da ukrajinska poruka bude glasnija od ruske", komentira informacijski i komunikacijski stručnjak Marko Rakar. Društvene mreže oduvijek su bile plodno tlo za lažne vijesti što se nastoji iskoristiti i sada uz pomoć botova i trolova. [caption id="attachment_36371" align="alignnone" width="1920"]
Marko Rakar, Foto: Mario Poje
"Funkcija im je da skrenu diskusiju u željenom smjeru i da kreiraju dojam kako je njihov pogled na ukrajinski rat dominantni pogled", navodi Rakar. Ipak, ispada da takve tehnike posljednjih tjedana nisu nimalo učinkovite iako su prisutne, dodaje. Osim botova i trolova, važnu ulogu igraju i influenceri.
"Prirodno je da strane u ratu ‘mobiliziraju‘ svoje ‘influencere‘ da bi promovirali njihovu poruku", kaže Rakar. Rusija tako navodno plaća influencere za širenje propagande na TikToku, a i Sjedinjene Američke Države nedavno su održale sastanak sa influencerima o stanju u Ukrajini. No, napominje Rakar, postoji razlika između plaćenog influencera po zadatku i izvještavanja onih koji to rade dobrovoljno i sa simpatijom prema Ukrajini.
"Ne vidim da plaćeni influenceri mogu donijeti bilo što osim kratkoročnog efekta, a sigurno će dugoročno izgubiti svoj utjecaj", smatra. Pitanje je koliko digitalna strana može utjecati na rat na terenu i tijek događaja. Groš misli da izravno ne može mnogo, dok Rakar navodi da napadi mogu dovesti do konkretne štete poput objave informacija o vojnicima. Delija pak kaže da može utjecati kao dio ukupnog sukoba, na kibernetičke napade može se odgovoriti silom i obratno. "Kako je netko opisao ‘ti mene IP-paketom, ja tebe raketom‘", zaključuje Delija.Važnu ulogu igraju plaćeni influenceri, botovi i trolovi koji šire svoj pogled na rat
