Sve su bliže lokalni izbori. Održavaju se, podsjetimo, 18. svibnja, a mnoge brine pitanje koliko će mladih na njih izići. Politička aktivnost među novijim generacijama Zagrepčana, ali i njihov interes za političke procese, znatno opada, a većina ih ni ne planira izići na izbore.
Mnogi mladi ne planiraju glasati
Da bi provjerili razmišljaju li uopće mladi Zagrepčani o izlasku na birališta za dva tjedna, proveli smo anketu u kojoj je sudjelovalo stotinu studenata i mladih građana metropole. Rezultati su pokazali da 63 posto ispitanika neće glasati na nadolazećim lokalnim izborima. S druge strane, samo 27 posto mladih planira izići na birališta, dok se deset posto njih nije izjasnilo. Ti podaci jasno ukazuju na duboku političku apatiju među mladima.
Anketu smo proveli internetskim putem među, dakle, stotinjak osoba, kako studenata, tako i drugih. Anketa je, naime, neznanstvena pa kao takva ne može služiti kao dokaz, ali je sasvim sigurno dobar indikator. Politička apatija, koja se ne javlja samo među studentima, već i među mladima u svim dobnim skupinama, jedno je od ključnih pitanja koje će morati biti riješeno da bi se sačuvalo povjerenje u političke institucije i proces demokratskog odlučivanja.
Razlozi političke apatije među mladima
Studenti i mladi koji ne planiraju glasati otkrili su nam neke od razloga koji stoje iza njihove političke indiferentnosti. Naime, mnogi smatraju da njihova politička uključenost neće donijeti nikakve konkretne promjene. Osim toga, osjećaju se isključenima iz procesa donošenja odluka, dok se političke stranke uglavnom fokusiraju na velike teme, a zanemaruju specifične probleme s kojima se mladi suočavaju.
"Politika mi se čini kao igra moći u kojoj mladi nemaju glas. Politika obećava promjene, ali rijetko kad do njih zaista i dolazi. Zašto bih trošila vrijeme na nešto što ne donosi stvarnu promjenu? Možda je bolje usmjeriti energiju na nešto što će imati konkretne rezultate", rekla Maja Krkač, studentica sociologije na Filozofskom fakultetu.
I samo je jedna od mnogih koji vjeruju da politička scena u Zagrebu nije uključiva te da novije generacije nisu dovoljno zastupljene u političkom životu. Njezino mišljenje dijeli i Alan Nuhanović, student politologije s Fakulteta političkih znanosti.
"Političke stranke ne nude konkretna rješenja za naše probleme. Umjesto da pričaju o našim izazovima, oni se bave velikim projektima koji nemaju izravnog utjecaja na naš svakodnevni život. Nedjelju je bolje potrošiti na neki izlet, nego na sudjelovanje u izborima", govori Nuhanović. Osjeća se i sve manje motiviranim da se uključi u politički proces jer smatra da političke stranke obećavaju promjene koje uglavnom nikada ne ostvaruju.
Sličnih stavova su i drugi studenti. Nicole Duvnjak, studentica ekonomije, smatra da je politička scena neiskrena prema mladima.
"Glasala sam na prošlim izborima, ali sam se osjećala kao da sam samo broj u nekoj velikoj igri. Političari nas koriste za kampanje, ali nas ne uključuju u proces donošenja odluka. Na kraju nisam sigurna ni što se zapravo promijenilo, osim što smo svi bili zaboravljeni kad je kampanja završila", rekla je.
Ti iskazi jasno ukazuju na duboku frustraciju među mladima, koja proizlazi iz osjećaja isključenosti i neprepoznavanja njihovih potreba i prioriteta političkih lidera. Mnogi mladi osjećaju da im nije omogućeno da utječu na društvene i političke promjene, a taj osjećaj marginalizacije dovodi do smanjenog interesa za političkim angažmanom.
Opasnost od daljnje marginalizacije mladih
Niska izlaznost mladih birača na lokalnim izborima može imati ozbiljne posljedice za političku budućnost Zagreba, ali i drugih hrvatskih gradova. Ako mlađe generacije ne budu aktivno sudjelovale u izbornom procesu, njihove interese i probleme politički će akteri vjerojatno zanemariti, što može dovesti do daljnje marginalizacije ove skupine.
Za političke stranke i institucije u Zagrebu, ovo je poziv na buđenje. Ako žele osigurati budućnost grada koja uključuje mlade, moraju poduzeti konkretne korake kako bi vratili povjerenje ove demografske skupine. To uključuje aktivno uključivanje mladih u proces donošenja odluka, iskazivanje volje za rješavanje njihovih problema i predstavljanje konkretnih politika koje se bave obrazovanjem, zapošljavanjem i kvalitetom života mladih. Politika mora prestati biti isključivo prostor za starije i profesionalce, te postati prostor u kojem mladi imaju svoju riječ, potrebe i rješenja. Stranke bi trebale aktivno slušati i odgovarati na pitanja koja mladima nisu dovoljna u prethodnim ciklusima, kako bi se stvorio prostor za konkretne promjene.
Ovogodišnji lokalni izbori održat će se za dva tjedna, a bitka za gradonačelničku poziciju sve je napetija. Po još jedan mandat, tako, ide aktualni gradonačelnik Tomislav Tomašević ispred stranke Možemo! i SDP. HDZ na izbore izlazi s Mislavom Hermanom kao svojim kandidatom, dok u utrci sudjeluje i nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić. Gradonačelničku poziciju žele preuzeti i Davor Bernardić iz platforme "Servus Zagreb", Ivica Lovrić iz Plavog grada, Tomislav Jonjić sa svojom nezavisnom listom "Jedino Hrvatska", kao i nezavisni kandidat Pavle Kalinić.
Glavne točke u programima kandidata uključuju prometne gužve i proširenje tramvajskih pruga, poboljšanje sustava odvoza i reciklaže otpada, izgradnju novih obrazovnih institucija, te borbu protiv korupcije i povećanje transparentnosti u upravljanju gradskim proračunom.
