Želja Sjedinjenih Američkih Država da većinom ruralni i konzervativni Afganistan transformiraju financiranjem razvoja demokracije, ljudskih prava i slobode medija, nije uspjela, riječi su dr. sc. Branimira Vidmarovića s odsjeka za Azijske studije Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.
Zbog zanemarivanja činjenice da je islam jedini čvrsti krovni identitet svih stanovnika, kao i nezadovoljstva paštunske većine svojim položajem u zemlji, okolnosti u kojima se našao afganistanski narod nimalo ne čude. Dr. sc. Senada Šelo Šabić iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose rekla je da se, nakon invazije Talibana, može očekivati dolazak Afganistanaca u Europu, a to se već i događa. Ipak, objasnila je, to neće biti isto kao migrantski val iz 2015. godine, nego će se to događati sporije i kontinuirano, a u Europu će doći oni Afganistanci koji se ne mogu priviknuti na oduzimanje slobode koje su im donedavno bile prisutne.
"Takve osobe ne žele živjeti u Pakistanu ili Iranu, one će htjeti doći u Europu", kazala je Šelo Šabić.
‘Imamo moralnu odgovornost‘
Vidmarović je također istaknuo da su preuveličani strahovi od novoga, velikog i nekontroliranog migrantskog vala jer je većinom riječ o unutarnjim izbjeglicama i činjenici da je putovanje u Europu vrlo daleko, opasno i skupo. Oni koji su bježali iz zemlje birali su dvije lokacije, a to su Pakistan i Iran, te su mnogi od njih evakuirani u SAD i Kanadu. Vrlo malo ukupne izbjegličke populacije trebalo bi se smjestiti u Europsku uniju. Kao još jedan razlog zašto neće doći do velikog izbjegličkog vala Vidmarović je napomenuo da, za razliku od Sirije, Afganistan nije zona aktivnog ratovanja.
"Talibani su proveli revoluciju – državni udar s konačnim ciljem stabilizacije svoje vlasti i povratka zemlje normalnom životu", kazao je Vidmarović.
EU je u prošlih pet godina stekao iskustvo s migracijama, a Šelo Šabić smatra da je potrebno omogućiti azil određenom broju Afganistanaca.
"Postavlja se pitanje što ćemo mi učiniti, osobito ako smo 20 godina njima pokazivali da postoji jedan drukčiji svijet. Ali onda smo otišli i ostavili da se privikavaju na novu - staru realnost", napomenula je Šelo Šabić. Ona smatra da EU-ovi građani imaju moralnu odgovornost, ali i ekonomski interes priskočiti u pomoć afganistanskim izbjeglicama.
"Ne vjerujem da su brojevi tako konzervativni, i da Hrvatska može, kao što je navela, primiti 20 osoba", dodala je. No tako mali broj ne čudi, s obzirom na to da je hrvatski stav prema imigrantima s Bliskog istoka kontradiktoran.
"U krletki svakodnevice sjedi glasna prica desnih antimigrantskih raspoloženja i fobija", opisao je Vidmarić.
Nisu nam najveća briga
Napomenuo je da se uspoređivanjem podataka Istraživanja europskih vrijednosti i Europskog barometra vidi je da oko 42 posto Hrvata smatra da imigranti uzimaju poslove domaćem stanovništvu, 58 posto smatra da pridonese kriminalu, 67 posto smatra su uteg za socijalni sustav. Također, Hrvati misle da muslimanske zemlje ne primaju izbjeglice nego ih šalju u Europu u svrhu promjene europske civilizacije. No Hrvatska migrantima nije privlačna. Vidmarović ističe da najviše izbjeglica na svijetu trenutačno ima Turska, 3,7 milijuna, dok je u EU jedina zemlja s velikim brojem izbjeglica Njemačka s 1,2 milijuna izbjeglica.
"U Europi su omiljena mjesta za ostanak Njemačka, Švedska, Francuska, Velika Britanije i Španjolska", istaknuo je poslijedoktorand.
Ipak, unatoč negativnu stavu prema izbjeglicama, migracije su tek na devetom mjestu problema koji brinu građane, daleko iza gospodarskih problema, zdravlja, kriminala, klimatskih promjena i mirovina.
