DAN BORBE PROTIV RASIZMA Diskriminacija Roma dovela je do masovnog mijenjanja prezimena, najveća prepreka zaposlenje

Diskriminirajući pristup prema osobama romske nacionalne manjine doveo je do pojave promjene prezimena kod romskih obitelji – da bi ih društvo bolje prihvatilo. Siniša Senad Musić, potpredsjednik Romske organizacije mladih Hrvatske prisjeća se situacije u kojoj je obitelj, odnosno otac, dobio kredit za gradnju kuće tek kad je promijenio prezime u Horvat. Ranije su ga s romskim prezimenom odbili. Također, ponekad problem stvara i sama suradnju s romskim grupama. "Ono na što se mladi često žale je da kad im u životopisu piše da su radili za Romsku organizaciju mladih ili Kongres mladih Roma, pa na razgovoru, iako možda ne izgledaju kao Romi, jedno pitanje bude - jeste li Rom? Takvi se poslodavci često kasnije više ni ne jave", govori Musić i dodaje da je to teško dokazivo na papiru, ali da se takvi slučajevi često ponavljaju.

Diskriminacija pri zapošljavanju

Prema podacima iz istraživanja romske populacije, u Hrvatskoj živi 24.524 pripadnika romske nacionalne manjine, a 23,3 posto ispitanih imalo je iskustvo diskriminacije više puta u 12 mjeseci koji su prethodili istraživanju. Vlada je u lipnju 2021. usvojila Nacionalni plan za uključivanje Roma za razdoblje od 2021. do 2027. godine koji predstavlja nastavak realizacije Nacionalne strategije za uključivanje Roma od 2013. do 2020. godine. Kao primarni cilj istaknuli su unaprjeđenje integracije pripadnika romske nacionalne manjine te smanjenje egzistencijalnog jaza između Roma i ostatka populacije u svim ključnim područjima života. Slučaj diskriminacije prilikom zapošljavanja doživio je i Musić. Ističe da većina Roma kada govori o diskriminaciji, govori upravo o onoj prilikom zapošljavanja. Tijekom intervjua su ga, zbog njegova imena, pitali za podrijetlo i nacionalnost, a nakon toga postali su manje bitni njegovo iskustvo i uspjesi – koji su ga i doveli do najboljeg rezultata na natječaju. Ono što je presudilo tijekom tog intervjua jest to što je - Rom. "To je definitivno manifestacija anticiganizma. Kroz odrastanje, prikazivanje u javnosti, vicevima i slengom, ljudi stvore negativan stereotip", objašnjava Musić. Suzana Kunac, sociologinja i glavna istraživačica na spomenutom istraživanju, navodi da su najbrojniji slučajevi diskriminacije u području rada i zapošljavanja, a potom u području socijalne skrbi, trgovine i drugih uslužnih djelatnosti, postupanje policije, zdravstvena zaštita i obrazovanje. Najveći udio onih koji su osjetili diskriminaciju prilikom zapošljavanja živi na području Međimurja. No, napominje da u izvješću pučke pravobraniteljice iz 2020. godine takvi primjeri nisu navedeni. "To moguće govori o tome da pripadnici romske nacionalne manjine nemaju dovoljno saznanja kome se obratiti te kako i kada se pritužiti u slučajevima diskriminacije. To je zasigurno jedno od područja na kojem se u budućem razdoblju treba dodatno raditi", smatra Kunac. Međutim za smanjenje diskriminacije, stereotipizacija i drugih negativnih odrednica ponašanja prema Romima važno je i promovirati uspješne Rome i Romkinje, kulturu i jezik.

Želja za napretkom

Ipak, primjetni su i brojni pozitivni koraci k uključivanju Roma u društvo. U 2020. Vlada je znatno povećala sredstva namijenjena za projekte kulturne autonomije, otvorena je i Središnja knjižnica Roma, objavljivane su informacije o pandemiji na manjinskim jezicima, a Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Vijećem romske manjine Grada Zagreba letke je preveo na romski jezik. Kunac posebno ističe rad Saveza Roma u Republici Hrvatskoj "KALI SARA" i saborskog zastupnika Veljka Kajtazija. U nedavno otvorenom Romskom edukacijskom kulturnom centru u Zagrebu, Savez Roma "KALI SARA" postavio je izložbu "Tragovima romske kulture – zaslužni među nama" s 31 portretom i izložbu Talite Jašarevski. Musić, koji je i sudjelovao u njezinoj izradi, pohvalio je Nacionalni plan za uključivanje Roma za razdoblje od 2021. do 2027., posebno zbog uključivanja elemenata iz opsežnog istraživanja o Romima u Hrvatskoj i preporuka iz evaluacije dokumenta. Musić dodaje da je jedan od nespomenutih ciljeva i otvaranje puta novom znanju: digitalizaciji, IT sektoru ili deficitarnim zanimanjima, da bi se stekle nove vještine i konačno riješio problem dugotrajne nezaposlenosti. "U vremenu pred nama izuzetno je važno da se većinsko stanovništvo, s pripadnicima romske nacionalne manjine, upozna s romskom kulturom, baštinom i stradanjima. Naime, diskriminacija, stereotipizacije, socijalna distanca, pa čak rasizam i anticiganizam primarno dolaze od nepoznavanja romskog naroda", zaključuje Kunac.