"Gdje naposljetku počinju ljudska prava? U malim mjestima, blizu doma – tako neposrednim i tako malim da se ne mogu vidjeti ni na jednoj karti svijeta. Međutim, to je svijet pojedinca. Ako ta prava ne znače ništa tamo, malo znače bilo gdje drugdje. Ako ih udruženim nastojanjima građana nećemo štiti kod kuće, uzalud ćemo tražiti napredak u širem svijetu", rekla je o ljudskim pravima bivša prva dama SAD-a i aktivistica Eleanor Roosevfelt.
Prije 75 godina potpisana je Opća deklaracija Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima. Tom je deklaracijom prvi puta priznato pravo svih pojedinaca na život, slobodu i sigurnost, bez ikakvih razlika i iznimaka. Zato danas, 10. prosinca obilježavamo Međunarodni dan ljudskih prava. Tema i slogan ove godine glasi - dostojanstvo, sloboda i pravda za sve.
Upravo to su temeljna ljudska prava naznačena u Deklaraciji koja su se u posljednjih nekoliko godina našla zanemarenima. Novonastali sukobi, klimatske promjene, pandemija, kriza i nejednakost problemi su s kojima se svijet suočio u protekloj godini, a kampanje koje će UN provoditi tijekom 2023. godine podizat će svijest o tim problemima. Cilj kampanje bit će i promocija Deklaracije o ljudskim pravima i pozivanje svih, posebice mladih, na borbu za ljudska prava, piše na stranici Ujedinjenih naroda.
Deklaracija nastala po završetku Drugog svjetskog rata obilježava veliku prekretnicu – tada su se prvi puta narodi svijeta udružili da bi stali na kraj genocidu i strahotama koje su se tijekom rata dogodile. Ovaj je dokument također prvo značajno dostignuće Ujedinjenih naroda, osnovanih 1945., piše na službenoj stranici Hrvatskog sabora.
Načela Deklaracije ugrađena su u ustave svih 192 države potpisnice, pa tako i u Ustav Republike Hrvatske. Ustav garantira jednakost pred Zakonom te prava i slobode, neovisno o rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom i drugom opredjeljenju, nacionalnom i socijalnom podrijetlu, imovini, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama.
