Još od srednje škole znala je da želi biti novinarka. Iako tada nije razmišljala o tome kamo će je taj put odvesti, danas ističe kako je završila upravo ondje gdje možda nije planirala, ali zasigurno ondje gdje je trebala biti.
Kao gošća drugog poglavlja projekta KontraNarativ, uz Jasmina Klarića, Danka Derifaj studentima je približila stvarnost novinarskog posla iz perspektive dugogodišnjeg rada na zahtjevnim i često osjetljivim temama. Urednica, novinarka i reporterka emisije "Provjereno" podijelila je svoja iskustva, izazove i lekcije koje oblikuju svakodnevicu novinarske profesije i otkrila onu stranu koja često ostaje izvan predavaonica i teorijskih okvira.
Stvarnost iza dinamičnog posla
Novinarstvo je sve samo ne statičan posao, riječ je o dinamičnoj, slojevitoj profesiji koja rijetko kada nudi predah i gotovo nikada ne postaje dosadna. Iza prividne uzbudljivosti krije se zahtjevna svakodnevica, obilježena nepredvidivim situacijama, stalnim pritiskom i odgovornošću koja nadilazi klasične okvire radnog vremena. Upravo takvu realnost studentima je približila Danka Derifaj te istaknula kako je novinarstvo "vrsta zaraze" od koje se ne može pobjeći.
Naglasila je pritom da se radi o pozivu koji traži specifične osobine, znatiželju, upornost i otpornost, bez kojih se u ovom poslu teško može opstati. Ponekad je potrebno biti tvrdoglav i ići glavom kroz zid, čak i onda kad je pritisak velik. Kao posebno težak dio profesije izdvojila je dnevno novinarstvo koje zahtjeva brzinu, točnost i nepogrešivo poštivanje rokova. U takvim uvjetima rada, stres nije iznimka, nego pravilo koje dugoročno ostavlja trag i u profesionalnom i u privatnom životu novinara.
"Ja sad s godinama mogu reći da se stres svakako negdje akumulira, osjećaš ga i moraš prije svega biti dobro sam sa sobom da bi dobro radio ovaj posao", istaknula je Derifaj i dodala kako je novinarstvo jedno od rizičnijih zanimanja kad je u pitanju mentalno zdravlje.
O svakodnevnom pritisku govori i anegdota koju je podijelila sa studentima. Jednom joj je prilikom prijateljica priznala kako se nikad ne bi mogla baviti novinarstvom zbog količine stresa koju taj posao podrazumijeva. Derifaj joj je na to odgovorila da taj stres često ni ne primjećuje, on s vremenom jednostavno postane dio svakodnevice, nešto što se uvuče pod kožu i prestane biti svjesno percipirano. Upravo je na tom primjeru istaknuta važnost osvještavanja takvog stanja.
Tek nakon više od 25 godina rada u novinarstvu, kaže, počela je svjesnije prepoznavati vlastiti stres i njegove posljedice. Nemoguće je javiti se na svaki telefonski poziv i uvijek imati sve pod kontrolom, zbog čega je ključno naučiti postavljati prioritete. Alat za borbu protiv stresa je stalna briga o sebi, vještina koja se uči jednako kao i svaka druga u profesionalnom razvoju.
Novinarstvo na optuženičkoj klupi
Suočavanje s optužnicama i sudskim postupcima za mnoge novinare postaje uobičajen dio profesije. Postoji i izreka da novinar protiv kojeg nikad nije podignuta optužnica, nije dobar novinar. U tom kontekstu, Derifaj se osvrnula na slučaj iz 1996. kada su novinari nekadašnjeg političkog tjednika "Feral Tribunea", Viktor Ivančić i Marinko Čulić završili na sudu zbog teksta "Kosti u mikseru", nakon što ih je tužilo Državno odvjetništvo. Jedan od tekstova nastalih nakon tog slučaja Derifaj je izdvojila kao primjer u kojem pronalazi motivaciju i podsjetnik na smisao svog rada. Razlog zašto je taj slučaj posebno istaknut, leži u njezinom osobnom iskustvu.
Nakon što ju je Državno odvjetništvo tužilo za njezin rad, postala je tek drugi takav zabilježen slučaj u Hrvatskoj. Objasnila je da je riječ o trenucima u kojima se novinari često osjećaju kao da su prepušteni sami sebi, bez sustavne zaštite. U hrvatskom kontekstu ponekad nije dovoljno pošteno i profesionalno odraditi svoj posao, ponajviše zbog nedovoljne educiranosti dijela pravosudnog sustava o funkcioniranju medija i novinarskog rada. Iz tog razloga, nerijetko dolazi do situacija u kojima novinari snose posljedice unatoč tome što su svoj posao obavljali u skladu s pravilima struke.
"Uvijek samu sebe podsjećam da će sve proći, to je valjda jedini način da se nekako ohrabriš i ostaneš dobro u situacijama kad su protiv tebe ozbiljni centri moći, a ti si samo novinar koji radi svoj posao", podijelila je novinarka.
Osim u situacijama osobnih profesionalnih izazova, emocije u novinarstvu posebno dolaze do izražaja u radu na pričama koje otkrivaju teške i potresne ljudske sudbine. Upravo se s takvim pričama nagrađivana reporterka susreće kroz svoj rad na emisiji "Provjereno". Na pitanje postoji li uopće mjesto emocijama u novinarstvu, ispričala je kako su je na početku karijere učili da je dobar novinar onaj koji se može emocionalno distancirati od teme koju obrađuje.
Ipak, s takvim se pristupom ne slaže. Vjeruje kako je važno biti emocionalno uključen da bi se priča mogla autentično prenijeti. Empatija igra ključnu ulogu u novinarskom radu, osobito kada je riječ o teškim i osjetljivim temama jer sposobnost suosjećanja omogućuje novinaru da pristupi sugovornicima na pravi način i ispriča njihove priče s potrebnom dubinom i razumijevanjem.
‘Ne trebamo se nekome svidjeti‘
U kontekstu odgovornosti koje novinarstvo nosi, Derifaj se osvrnula i na način odabira tema te naglasila kako primarna uloga novinara nije udovoljiti interesima publike, već služiti javnom interesu. Novinari ne bi trebali birati teme prema tome što će privući najviše pažnje ili klikova, nego prema njihovoj društvenoj važnosti. Zadatak novinarstva je prije svega informirati građane i otvarati pitanja o kojima javnost mora biti upoznata, čak i kada takve teme nisu nužno "popularne".
Danas je sve prisutnija pojava zloupotrebe novinarstva, koja se očituje kroz senzacionalističko izvještavanje usmjereno isključivo na povećanje čitanosti i pregleda. Takav pristup ono je što udaljava novinarstvo od njegove temeljne svrhe, edukacije i objektivnog informiranja javnosti te dugoročno narušava povjerenje u medije.
"Naš posao nije da nagađamo što se publici sviđa, nego da nametnemo teme koje su važne za društvo u cjelini", podsjetila je Derifaj studente.
Novinarstvo je nedvojbeno profesija obilježena brojnim izazovima i pritiscima koji nadilaze klasične okvire zanimanja. Riječ je o poslu bez jasno definiranog radnog vremena, u kojem su stres, odgovornost i dostupnost svakodnevica, a odabir tema često zahtijeva balansiranje između javnog interesa i različitih vanjskih utjecaja. Ipak, najveća vrijednost novinarskog poziva leži ne samo u njegovoj dinamici i slojevitosti, nego u ulozi koju ima u društvu.
Danka Derifaj podsjetila je studente da će im njihova struka biti alat za poticanje društvenog angažmana pri čemu je naglasila da novinari ohrabruju građane na razmišljanje, preispitivanje i aktivno sudjelovanje u društvenim procesima. Oni će kao nova generacija novinara, svojim radom dokazati nezamjenjivost ove profesije.
