Otkriven je mehanizam kojim stanice spašavaju pogrešnu raspodjelu kromosoma. Istraživanjem znanstvenika s Instituta Ruđer Bošković napravljen je iskorak prema boljem razumijevanju problema genetske nestabilnosti. Pri razmnožavanju dolazi do uobičajenog procesa stanične diobe gdje se jedna stanica dijeli na dvije koje nasljeđuju glavnu genetsku uputu, kromosom.
Do problema dolazi kada kromosom na početku procesa “zaluta“. U tom slučaju teže dolazi do preusmjeravanja kako bi se proces nastavio uredno odvijati. Rad objavljen u časopisu Nature Communications dokazao je da preciznost stanične diobe ovisi o sposobnosti stanice da reagira na nepravilnost i reorganizira svoju unutarnju strukturu.
Iva Tolić, kao glavna profesorica na istraživanju pojasnila je da se u slučaju problematičnog kromosoma diobeni aparat mora dovoljno izdužiti kako bi mu otvorio put prema pravilnoj podjeli.
“Ovo saznanje je važno jer pokazuje da pogreška nije nužno u samom kromosomu, nego i tome koliko se dobro stanica može reorganizirati u pravom trenutku. U nekim tumorskim stanicama taj je proces manje učinkovit, pa kromosomi dulje ostaju na mjestima na kojima su skloniji pogreškama“, rekla jedna od autorica na radu, Valentina Štimac.
Upravo zbog otkrića da se tumorske stanice sporije prilagođavaju nepravilnosti ovim istraživanjem znanstveni je svijet korak bliže otkrivanju lijeka protiv raka. U cijelosti provedeno u Hrvatskoj, ovo istraživanje financirala je Hrvatska zaklada za znanost u sklopu projekta Europskog istraživačkog vijeća.
