‘MATICA HRVATSKA JE BREND‘ Šire članstvo prema mladima, osnivaju podcast i smišljaju Zakon o jeziku

Matica hrvatska odlučila je svoj rad predstaviti i približiti mladima. Na konferenciji za novinare novi predsjednik Matice, Miro Gavran, predstavio je planove za obljetničku 2022., godinu u kojoj se obilježava 180 godina postojanja Matice hrvatske. Među deset najistaknutijih točaka - širenje prema mladima i privlačenje mladih članova. Tako će Matica, u mladenačkom stilu, pokrenuti vlastiti podcast, Odjel za književnost planira dovoditi studente književnosti u Maticu i upoznavati ih s književnicima koji su u Matici djelovali u proteklih 180 godina te memorirati 180. obljetnicu časopisa Kolo. U planu je i predstavljanje Matice hrvatske na fakultetima, napomenuo je Gavran. Od sutra je na webu dostupna i bibliografija 33. broja Hrvatskog tjednika uključujući i 34. zabranjeni broj. "Tako studenti povijesti više neće morati u državni arhiv po to", kazao je Gavran.

Donošenje Zakona o jeziku

Matica je utemeljena 10. veljače 1842., a obljetnicu će slaviti nizom aktivnosti u cijeloj godini. Predstavljena je i ideja o tribinama "Sučeljavanja u Matici hrvatskoj" kojima bi se otvarale javne rasprave o aktualnim temama, među prvima 25. siječnja bit će ona o potrebi uvođenja eura. Obrađivat će se i teme demografske perspektive Hrvatske, migranti i sigurnosni prijepori, etika i pandemija, položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini. Formirana je i radna skupinu za izradu Nacrta Zakona o hrvatskom jeziku, koju čine akademici Augustin Kovačec, Stjepan Damjanović, Mislav Ježić, Tomislav Stojanov i Mario Grčević kao voditelj radne skupine. Nacrt uz petoricu uglednih jezikoslovaca pripremit će i tri pravnika, a nakon supotpisivanja hrvatskih književnika uputiti će se Saboru. Božidar Petrač, Mario Jareb, Miro Gavran, Marijo Dominiković, Ivica Nuić, Dubravka Oraić Tolić (Foto: Mirko Cvjetko) "Matičari su jako osjetljivi na jezik. Jezik je tu da nas ujedini, a ne da nas dijeli", istaknuo je predsjednik Matice hrvatske. Najavljeno je i osnivanje novih ogranaka - Hrvatska Kostajnica, Washington, Trier, Moskva, Ljubuški, Kupres, Knin. Ako epidemiološka situacija bude povoljna Gavran je najavio i da će MH organizirati sajam knjiga u Zagrebu na kojem će se moći kupiti knjige koje tiskaju Središnjica i ogranci.

Gospodarstvo i kultura ruku pod ruku

Gospodarski tajnik MH Ivica Nuić predstavio je novosti u prikupljanju sredstava pri čemu će se nastojati postići jače povezivanje s gospodarstvom. Kako je istaknuo Gavran, u 19. i 20. stoljeću dobar dio financiranja MH bio je na gospodarstvenicima, dok se danas Matica financira iz državnog proračuna. Kako u njemu nema dovoljno sredstava za sve aktivnosti, "otvaramo gospodarstvu kulturu i kulturi gospodarstvo", istaknuo je Nuić. Tako će svi donatori koji pripomognu financiranju MH imati priliku postati zlatni, srebrni ili brončani donatori, ovisno o svoti koju doniraju. "Odgovorno tvrdim da gospodarstvo želi pomoći Matici", napomenuo je Nuić i nadodao da je jedini uvjet transparentnost. Matica hrvatska najstarija je hrvatska kulturna ustanova i kako je istaknuo Nuić - brend. Danas broji oko 4000 članova u 123 ogranka od čega je 100 u Hrvatskoj, 14 u BiH i devet diljem svijeta.

U mjesec dana sto novih članova

Predsjedništvo Matice hrvatske uz predsjednika Mire Gavrana čine potpredsjednici Mario Jareb, Dubravka Oraić Tolić i Damir Zorić, glavni tajnik Marijo Dominiković, gospodarski tajnik Ivica Nuić te književni tajnik Božidar Petrač. Od izborne skupštine 6. studenoga prošle godine konstituirana su sva Matičina tijela, doneseno je 80 odluka, a Gavran je izrazio zadovoljstvo i optimizam jer je u prvih mjesec dana pristupilo više od sto novih članova.