Danas se obilježava Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Povodom njega, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić istaknula je stanje u Hrvatskoj. Od početka 2025. godine ubijeno je 15 žena. Kraj života, 11 njih doživjelo je od ruku intimnih partnera, poručila je Ljubičić.
Dok pravobraniteljica ističe potrebu za reformom cijelog sustava, Zagreb je krenuo u kampanju za sigurnost žena u javnom prijevozu. Istraživanje o vrstama zlostavljanja u prijevozu najavljeno je za iduću godinu.
Zakoni se mijenjaju tek kad nastupi tragedija
Prema riječima Ljubičić, u društvu i dalje dominiraju sila, agresija i kompetitivnost umjesto dijaloga i solidarnosti, što dodatno potiče rodno utemeljeno nasilje i femicide. Radi se o kontinuiranom i zabrinjavajućem trendu, govori Ljubičić. Iako ukupni trendovi rodno utemeljenog i obiteljskog nasilja, kako navodi, ne odstupaju značajnije od prethodnih godina, broj ubojstava žena se pogoršao.
Ljubičić ističe da je femicid jedan od najpredvidljivijih oblika ubojstava. On ima jasne obrasce i prepoznatljive okidače zbog čega sustav mora biti u stanju pravodobno reagirati. Kroz mehanizam "Femicide Watch" koji vodi u okviru "Promatračkog tijela za sveobuhvatno nadgledanje, prikupljanje podataka i analizu slučajeva ubojstava žena" njezin ured redovito upozorava policiju na propuste u intervencijama i procjenama rizika.
Hrvatska je ratificirala Istanbulsku konvenciju, no Ljubičić upozorava da se izmjene zakona često donose tek nakon teških slučajeva nasilja ili ubojstava žena i to pod snažnim pritiskom javnosti. Kao jedan od ključnih problema ističe činjenicu da se zakonske izmjene ne prate sustavnim prikupljanjem podataka, dubinskim analizama i stručnim strateškim dokumentima koji bi trebali osigurati njihovu provedbu. Posljedica takvog pristupa, kaže, često su uvjetne kazne te daljnja brutalizacija nasilja.
Pravobraniteljica upozorava i na nedostatak sustavnog obrazovanja o ravnopravnosti spolova, rodno utemeljenom nasilju i njegovoj ranoj prevenciji. Nedostaje ih u odgojno-obrazovnom sustavu, pa i među stručnim službama poput policije, pravosuđa i državnog odvjetništva, smatra.
Patrijarhalni obrasci, duboko ukorijenjeni u društvu, stvaraju neravnopravne odnose moći. To neizbježno dovodi do većih stopa nasilja i diskriminacije prema ženama. Podaci jasno pokazuju da žene i dalje snose najveći teret tih nepravdi.
Potreba za reformom sustava
Povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, Ljubičić je upozorila i na razorne posljedice seksualnog nasilja te nedovoljno učinkovit odgovor sustava. Posebno zabrinjavaju visoke "tamne brojke". Brojni su to slučajevi koji se uopće ne prijavljuju ili ostaju neprocesuirani.
Žrtve, ističe Ljubičić, često trpe stigmatizaciju i predrasude, što ih odvraća od prijave, pa se dio njih odlučuje tek za anonimne prijave, osobito kod seksualnog uznemiravanja. Silovanje kao najteži oblik seksualnog nasilja ostavlja dugotrajne i teške posljedice, dok su kazne i dalje često preblage, a sudski postupci predugi, što narušava povjerenje žrtava u sustav.
Pravobraniteljica upozorava i na rast kibernetičkog nasilja rodne prirode, koje uključuje uznemiravanje, prijetnje i zloupotrebu osobnih podataka i intimnih sadržaja na internetu.
Stoga Ljubičić predlaže reformu cijelog sustava borbe protiv nasilja nad ženama, s naglaskom na pomak s pukog kažnjavanja posljedica prema sprječavanju uzroka nasilja. To uključuje rano djelovanje, kvalitetno obrazovanje o ravnopravnosti spolova, kontinuiranu edukaciju stručnih službi te uspostavu dugotrajne psihosocijalne podrške obiteljima prije eskalacije nasilnih obrazaca.
Zagreb: Kampanja za sigurnost žena u javnom prijevozu
Na lokalnoj razini, Grad Zagreb je uoči 25. studenoga pokrenuo kampanju podizanja svijesti o sigurnosti žena i djevojaka u javnom gradskom prijevozu. Kampanja je počela 21. studenog i traje još danas. Provodi se u suradnji sa Zagrebačkim električnim tramvajem i Policijskom upravom zagrebačkom.
Zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec istaknula je da se kampanja fokusira na sigurnost žena i djevojaka u autobusima i tramvajima te na frekventnim gradskim lokacijama. Cilj je osnažiti žene i djevojke, potaknuti svjedoke na reagiranje te jasno upozoriti na kažnjivost uznemiravanja i nasilja.
U ZET-ovim vozilima postavljene su privjesnice s QR kodom koji vodi do informativno-edukativnog plakata s uputama za žrtve i svjedoke uznemiravanja, što učiniti, kome se obratiti i kako prijaviti nasilje ili uznemiravanje.
Grad Zagreb za 2026. godinu najavljuje provedbu istraživanja o učestalosti i vrstama uznemiravanja u javnom prijevozu i javnim prostorima. Na temelju rezultata tog istraživanja planiraju se dodatne mjere i aktivnosti, od unapređenja procedura prijave nasilja ZET-u do edukacija za vozače i drugo osoblje.
