Na Fakultetu političkih znanosti, u srijedu je održana panel rasprava Lobiranje i diplomacija. U organizaciji panela sudjelovao je studentski Diplomatski klub, koji je u sklopu projekta mini škola diplomacije realizirao još jednu debatu. Gosti panela bili su Ivan Grdešić kao bivši veleposlanik Republike Hrvatske u SAD-u, te Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, kao i Natko Vlahović, osnivač i izvršni direktor Vlahović grupe koja je prva konzultantska tvrtka za odnose s tijelima javne vlasti u Hrvatskoj.
Potreba za snažnim lobističkim vještinama
Analizirane teme koje su prevladavale na panelu primarno su se odnosile na međusobnu povezanost i korelaciju pojmova lobiranja i diplomacije. Diplomatski stručnjaci osvrnuli su se na dosadašnju diplomatsku praksu, kao i na ulogu lobiranja te njegovu instrumentalizaciju u svrhu ostvarivanja političkih i ekonomskih interesa. Panelist Natko Vlahović istaknuo je da diplomati trebaju imati izuzetno razvijene lobističke vještine, pomoću kojih bi trebali ostvariti ciljeve, ali i pogodnosti u korist državnih interesa.
Govoreći o konkretnim primjerima gdje su lobisti značajno utjecali na kreiranje strategije vanjske politike Vlahović je istaknuo središte Europske unije: "Što se tiče vanjskih adresa, interesantan je Bruxelles kao matično mjesto EU-a gdje je takva vrsta aktivnosti najdinamičnija jer postoji zastupljenost velike količine interesa, koji se definitivno usmjeravaju prema Europskoj komisiji i Europskom vijeću".
Na ovo se pitanje nadovezao i bivši veleposlanik Ivan Grdešić te se prisjetio situacije kada je Hrvatska trebala ući u NATO savez.
"Za vrijeme odabira budućih članica NATO saveza, djelovala je aktivna organizacija lobističkog tipa koja je nastavila promociju članstva u Sjevernoatlantskom savezu. Kreirala je sastanke, konferencije na kojima bi se sugeriralo da su zemlje koje još nisu odabrane, uključujući Hrvatsku, prepoznate kao dobri i pouzdani budući partneri", rekao je Grdešić. Dodao je da je to pravi primjer kako se stabilna vanjska politika SAD-a prilagodila neformalnoj strukturi lobista.
Hrvatska diplomacija
Razmatrajući hrvatsku diplomatsku scenu Vlahović je analizirao trenutačno stanje. "Treba puno više alata, i resursa. Diplomacija i lobiranje su mjerljive kategorije i treba im pristupati na takav način. Potrebno je utvrditi što je konkretno ostvareno, a što nije i tako planirati napredak", rekao je Vlahović.
Zastupljen je negativan narativ kada je riječ o lobiranju te se vrlo često dovodi u kontekst i blisku vezu s koruptivnim aktivnostima. Ipak, svrha diplomatskih aktivnosti je promicanje državnih interesa kao i njegovanje postulata profesionalnog i etičkog djelovanja, uz svijest da se zastupa država čiju je suglasnost potrebno imati za provođenje političke volje.
