StoryEditor

PISA TESTIRANJE Matematika ispod prosjeka, a djevojčice čitalački pismenije nego dječaci

28/12/2023 u 18:29 h
14415
PEXELS

Hrvatski učenici, 15-godišnjaci, po prvi put su na testovima Programa za međunarodno vrednovanje znanja i vještina učenika postigli rezultat na razini ostalih zemalja uključenih u istraživanje, piše Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO). PISA istraživanja u Hrvatskoj se provode od 2006. godine. Provodi ih Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj u kojoj sudjeluje 81 zemlja. Hrvatska se ove godine našla blizu prosječnog rezultata u mjerenjima čitalačke i prirodoslovne pismenosti.

Približavanje prosjeku

Hrvatski učenici koji su polagali testove iz čitane pismenosti su postigli 26. mjesto. Prosječno su ostvarili 475 bodova odnosno bod manje od prosjeka svih zemalja OECD- a.

U prirodoslovlju su postigli 483 boda što se statistički ne razlikuje značajno od prosjeka ostalih država koji iznosi 485 bodova. Time se Hrvatska našla u skupini zemalja na razini OECD- a  U ukupnom poretku po prirodoslovnoj pismenosti je na 31. mjestu od njih 81.

Po matematičkoj pismenosti i dalje su značajno slabiji od prosjeka. Osnovnu razinu znanja i vještina nije uspjelo doseći 33 posto učenika iz Hrvatske, odnosno svaki treći ispitanik nije uspio doseći razinu znanja 2. Ostvarili su rezultat od 463 boda, što je statistički značajno niži uspjeh od prosječnog rezultata zemalja OECD- a koji iznosi 472 boda. Takvim se rezultatom Hrvatska svrstala na 36 mjesto u ukupnom poretku. Pritom su hrvatski školarci u rangu kolega iz SAD-a, Vijetnama, Norveške, Malte, Slovačke, Islanda, ali i Izraela.

Niži rezultat od prosjeka u matematici

Učenici iz Hrvatske ostvarili niži rezultat od prosjeka zemalja OECD-a na svih osam podskala matematičke pismenosti – matematičko formuliranje situacija, primjena matematičkih koncepata, tumačenje i vrednovanje matematičkih rješenja, zaključivanje i ostalo.

Najvišu razinu postignuća u matematici (razina 5 i 6) doseglo je nešto manje od šest posto učenika iz Hrvatske, što je za tri posto manje od prosjeka zemalja OECD- a. Ukupni hrvatski rezultat time se nije značajnije mijenjao u zadnjih 16 godina.

Novost je što u odnosu na rezultate ranijih godina, ovoga puta nema značajne razlike u postignućima iz matematičke pismenosti između spolova. Dosad su mladići bili bolji u matematici, no sada se pokazalo da 33 posto učenika ispod osnovne razine znanja, u odnosu na 32,8 posto djevojaka. Nisu se promijenili uspjesi na najvišoj razini. Iznadprosječni rezultat postiže češće muški spol (7,2 posto ih je iznad prosjeka), dok je kod djevojaka riječ o 4,4 posto.

Šira slika

Globalno najbolje rezultate na PISA istraživanju već godinama postižu učenici iz Singapura, Makao-Kine i Tajpeha. Od europskih zemalja najbolje je prošla Estonija. Kad je riječ o matematičkoj pismenosti na vrhu se našla i Švicarska.

Testiranje je u Hrvatskoj provedeno u proljeće prošle godine. Njime je obuhvaćeno oko 690 tisuća petnaestgodišnjaka koji predstavljaju oko 29 milijuna učenika te generacije u zemljama sudionicama. U Hrvatskoj je slučajnim odabirom u testiranju sudjelovalo 178 srednjih škola i dvije osnovne pa je u istraživanje ušlo više od 6000 učenika.

Zemlja je za vrijeme pandemije među rijetkima koji su uspjeli zadržati standard u obrazovanju. Uz to, Hrvatska je zabilježila blagi rast rezultata. Njezini učenici prema službenim podacima s nastave u prosjeku izostali dva i pol mjeseca, za razliku od vršnjaka u zemljama OECD-a 4,4 mjesečno. S druge strane, učenici iz Hrvatske u prosjeku provedu dva sata manje na nastavi tjedno od učenika drugih država. Zato pak na pisanje domaćih zadaća troše 12 minuta više dnevno od svojih vršnjaka u svijetu.

Tako u čitalačkoj pismenosti osnovnu razinu postignuća nije uspjelo doseći oko 23 posto učenika iz Hrvatske. Prosjek OECD zemalja je 26 posto. U najvišu razinu postignuća u čitanju uspjelo se svrstati oko četiri posto učenika iz Hrvatske, što je opet za tri posto manje od prosjeka zemalja članica OECD-a. Pritom su djevojke postigle značajno bolji rezultat u čitalačkoj pismenosti od mladića.

Rezultati ukazuju na zadovoljstvo životom

Ravnatelj NCVVO-a Vinko Filipović ističe da se do promjena dolazi kada se nacionalni kurikulumi približe onome što traži PISA istraživanje.

„Dosegli smo razinu OECD-a ranije od zacrtane 2030. godine, dok u matematičkoj pismenosti zaostajemo najmanje dosad“, rekao je Filipović.

U ovom ciklusu istraživanja učenici iz Hrvatske su među najzadovoljnijima svojim životom. Prosječno zadovoljstvo im je 7,4 od maksimalnih 10, dok je sveukupni prosjek zemalja članica OECD- a 6,8. Suprotno općem zadovoljstvu govore rezultati onih najboljih. Učenici iz Hrvatske s boljim rezultatima u čitalačkoj, prirodoslovnoj i matematičkoj pismenosti manje su zadovoljni svojim životom od učenika koji postižu slabije rezultate.

Rezultati su ukazali na još jednu varijablu društva. Učenici migrantskog podrijetla u Hrvatskoj ostvarili su lošije rezultate iz čitalačke i prirodoslovne pismenosti, izvijestio je Novi list.

Prema PISA istraživanju, učenici migrantskog porijekla definirani su kao učenici čiji su roditelji rođeni u zemlji različitoj od one u kojoj je učenik rješavao PISA test. Njihov uspjeh pripisuje se pripisuje jezičnoj barijeri te njihovom lošijem socioekonomskom statusu. To ih nije zaustavilo da na testovima matematičke pismenosti ostvare bolji rezultat od prosječnih hrvatskih učenika.

Vezani članci
15. travanj 2024 09:57