Šest godina nakon potresa Zagreb je realizirao većinu planiranih projekata obnove, ali dio ključnih objekata još uvijek je u radovima. Grad je proveo ukupno 207 projekata, od kojih je 194 završeno, a preostalih 13 i dalje se nalazi u različitim fazama izvedbe. Za obnovu je iz gradskog proračuna utrošeno 25 milijuna eura, a 281,5 milijuna financirano je iz Fonda solidarnosti i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), piše Jutarnji list.
Što je do sad obnovljeno
Najveći dio obnove odnosi se na infrastrukturu i javne objekte koji su već vraćeni u funkciju. U obrazovnom sustavu završena je obnova osam osnovnih i srednjih škola i jednog učeničkog doma, čime su učenici dobili sigurne i modernizirane prostore za nastavu. Također, i neki od fakulteta Sveučilišta u Zagrebu završili su cjeloviti obnovu, poput Fakulteta političkih znanosti, Fakulteta Šumarstva i drvne tehnologije, Fakulteta strojarstva i brodogradnje i Medicinskog fakulteta.
Od zdravstvenih objekata dovršena je cjelovita obnova Specijalne bolnice za plućne bolesti i Doma zdravlja u Vrtlarskoj ulici. Značajan dio radova obuhvatio je i infrastrukturu pa su sanirani ključni zagrebački mostovi preko Save, poput Jadranskog mosta i Mosta slobode.
Što se tiče prometnica, obnovljene su Sljemenska cesta i Aleja Matije Ljubeka. Završeni su radovi tramvajskih infrastruktura, ZET-ovih objekata te sustavi vodoopskrbe i odvodnje. Grad je također proveo obnovu kulturnih objekata i zgrada gradske uprave, pri čemu se dio projekata nije zaustavio samo na sanaciji štete, nego je uključivao i energetsku obnovu i modernizaciju objekata. Na pripreme koje Zagreb poduzima u slučaju budućih potresa osvrnuo se seizmolog Krešimir Kuk.
"Za sjeverni dio Zagreba mikrozonacija se napravila uz sudjelovanje seizmologije, tektonike, geologije i geodinamike. Dobivaju se vrlo bitni podaci, uključujući i informacije o klizištima i drugim rizicima. Takve analize su izrazito važne i daju informacije za pripremu i buduće potrese", istaknuo je za HRT Kuk.
Što još nije završeno
Unatoč velikom broju dovršenih projekata, obnova još nije gotova. Preostalih 13 projekata uglavnom se odnosi na složenije zahvate, osobito u zdravstvu. Trenutno su u tijeku radovi na još dvjema bolnicama i nekoliko domova zdravlja. Također, prema podacima iz ožujka 2026., preko 40 zgrada fakulteta je u fazi obnove.
Veliki projekti izvan osnovnog paketa obnove koje financira Grad uključuju i obnovu Doma sportova i kina Europa, za koja su potrebna dodatna ulaganja. Radovi su u tijeku i na Muzeju za umjetnost i obrt, a nakon toga kreće i obnova Škole primijenjene umjetnosti i dizajna.
Dio obnove ne odnosi se samo na povratak objekata u prvobitno stanje, nego i na cjelovitu rekonstrukciju koja uključuje jačanje otpornosti na potrese, zbog čega takvi projekti traju dulje. Grad će zato samostalno financirati cjelovitu obnovu OŠ Ivana Gorana Kovačića i XVIII. gimnazije na kojima su radovi već započeli, a uskoro kreće i gradnja Umjetničke plesne škole Silvije Hercigonje, prve namjenski građene plesne škole.
"Jasno mi je da je obnova zgrada dugotrajan i delikatan proces, pogotovo zato što se radi o objektima koji imaju status kulturne i povijesne baštine pa njihova restauracija zahtijeva poseban set znanja, ali nisam zadovoljna s gradonačelnikovom listom prioriteta što se tiče obnove. Radovi na OŠ Ivana Gorana Kovačića i dalje nisu realizirani što predstavlja dodatnu komplikaciju i nefunkcionalnost u svakodnevnom životu učenika", podijelila je Ora, studentica krajobrazne arhitekture i dodala kako misli da postoji velika neujednačenost i kontrast između obnovljenih i neobnovljenih zgrada.
Razgovarali smo s Jadranom, studentom arhitekture, koji smatra da je određen napredak u obnovi vidljiv, ali s obzirom na ogromnu količinu zahvaćenih objekata, sveukupna slika grada djeluje nedovršeno i fragmentirano. Iako je potres kao takav bio velika nesretna okolnost, vjeruje da je pozitivno što se dio projekata provodi kao cjelovita obnova, a ne samo "kozmetička" sanacija.
"S arhitektonskog stajališta, važno je naglasiti da obnova nije samo sanacija štete, nego i prilika za unaprjeđenje standarda gradnje, osobito u smislu protupotresne otpornosti i energetske učinkovitosti", objasnio je Jadran.
Iako broj završenih projekata pokazuje da je Zagreb napravio iskorak u obnovi, završna faza obuhvaća upravo najzahtjevnije projekte. Obnova još uvijek traje, osobito u sektorima poput zdravstva i velikih javnih objekata koji su ključni za dugoročno funkcioniranje grada.
