Započela je konferencija o sigurnosti u Münchenu koja će trajati do nedjelje. Tradicija ovog skupa započela je 1963. godine te već više od šest desetljeća predstavlja jedno od ključnih mjesta na kojem se reflektira stanje globalne politike i sigurnosti. Nastala je u kontekstu Hladnog rata te je u svojim početcima bila izrazito usmjerena na vojna pitanja, nuklearno odvraćanje i odnos prema Sovjetskom Savezu i Varšavskom paktu.
Iako bez formalne političke moći, konferencija je kroz desetljeća stekla reputaciju prostora na kojem se oblikuju ideje i najavljuju smjerovi buduće politike. Kroz desetljeća ona je prešla iz zapadnog sigurnosnog kluba u multipolarni globalni forum. Sadašnji izazovi koje konferencija obuhvaća su regionalni ratovi, terorizam, energetska, sigurnost, kibernetičke prijetnje, migracije i klimatske promjene.
Novi svjetski poredak
Ovogodišnje izdanje konferencije pod velikim je očekivanjima. Sve se jasnije nazire razdoblje u kojem globalni zapad nema neupitnu političku dominaciju. Samim time Minhenska sigurnosna konferencija danas više ne simbolizira sigurnost u klasičnom smislu. Ona simbolizira nesigurnost svijeta u kojem se stari poredak raspada, a novi još nije jasno definiran. Ona ostaje jedno od rijetkih mjesta na kojem se o ovoj krizi može govoriti otvoreno, bez diplomatskih filtera i formalnih ograničenja.
"Današnje međunarodno sigurnosno okruženje nestabilnije je nego u bilo kojem trenutku kojeg se mogu sjetiti u svojoj karijeri, a iduća konferencija vjerojatno najvažnija od 1963. godine", komentirao je Wolfgang Ischinger, dugogodišnji predsjednik konferencije.
Među onima koji su stigli u München su francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Friedrich Merz, britanski premijer Keir Starmer, predsjednica danske vlade Mette Frederiksen i poljski premijer Donald Tusk, uz vodeće dužnosnike EU-a i NATO-a. Osim njih pojavio se američki državni tajnik Marco Rubio te hrvatski premijer Andrej Plenković.
Obnova transatlantskih odnosa
Ton ovogodišnjeg skupa postavile su brojne optužbe u kojima se govori o "rušilačkim politikama" američkog predsjednika Donalda Trumpa. Optužuje ga se da uništava prosperitetni međunarodni poredak uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata.
Prošlogodišnji govor američkog potpredsjednika JD Vancea na konferenciji, u kojem je optužio europske čelnike za cenzuriranje slobodnog govora i neuspjeh u obuzdavanju imigracije, bio je prekretnica u pogoršanju odnosa.
"SAD je duboko povezan s Europom, a naša je budućnost oduvijek bila isprepletena te će nastaviti biti takva", komentirao je Marco Rubio uoči konferencije.
Otvarajući ovogodišnju konferenciju Friedrich Merz zauzeo se za snažniju i sigurnosno samostalniju Europu te pozvao Sjedinjene Države da zajedno poprave transatlantske odnose narušene u prvoj godini Trumpovog mandata. Prema njegovim riječima, Europa se "vratila s godišnjeg odmora" i shvatila da mora ojačati ako želi biti akter u eri politike velikih sila.
"Naš prvi zadatak kao Europljana i kao Nijemaca je prihvatiti tu novu stvarnost. Europa mora osvijestiti stanje hitnosti i postati akter svjetske politike s vlastitom sigurnosnom politikom. To zahtjeva žrtve, ne jednog dana u budućnosti, nego danas", naglasio je Merz.
Europski nuklearni kišobran
Osim za govor o transatlantskim odnosima, Merz je započeo povjerljive razgovore s Emmanuelom Macronom, vezane za europski nuklearni arsenal. Merz je rekao da će se Njemačka držati svojih pravnih obveza prema kojima se morala odreći proizvodnje, posjedovanja i kontrole nuklearnog, biološkog i kemijskog oružja. Međutim, pozivi na povećanje europske nuklearne moći povećali su se nakon ruske invazije na Ukrajinu i promjene američke vanjske politike.
Nakon izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije, Francuska je ostala jedina nuklearno naoružana članica. Macron je pregovore s Njemačkom i drugim državama članicama EU-a o proširenju francuskog nuklearnog arsenala predložio još 2020. godine, no to je prvo odbila bivša kancelarka Angela Merkel, a potom i njezin nasljednik Olaf Scholz. Merz se čini otvoreniji za raspravu o tom pitanju s Macronom.
Hrvatski interesi
Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić također sudjeluje u konferenciji, izvještava HRT. On je, kao član izaslanstva predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, održao nekoliko sastanka, među kojima je i sastanak s ministrima obrane Albanije i Kosova, koji su potpisnici Deklaracije o suradnji na području obrane i sigurnosti Hrvatske, Albanije i Kosova.
"Minhenska konferencija protječe vrlo intenzivno, s puno pitanja i s ne baš toliko odgovora, ali s potpuno drugačijom sviješću u kojem se okruženju nalazimo. Čelnici Europe polako iznose svoje stavove koji su sada konkretniji, koji su realniji i koji su u korist obrane i sigurnosti europskog kontinenta. Situacija se mijenja na globalnoj razini. Hrvatska je ovdje prisutna, dio smo izaslanstva premijera Plenkovića, uključeni smo u sve tokove novih situacija i novih okolnosti i, naravno, gledamo interese Republike Hrvatske i hrvatskog naroda", rekao je Anušić.
Odgovarajući na pitanja novinara istaknuo je da se Hrvatska apsolutno zalaže za stabilnost i cjelovitost Sjevernoatlantskog saveza. Anušić se u sklopu konferencije susreo i s državnim tajnikom u Ministarstvu obrane Izraela, Amirom Baramom, uoči službenog posjeta Izraelu krajem veljače.
