Kvaliteta zraka u Zagrebu već godinama izaziva zabrinutost, osobito u zimskom razdoblju kad se bilježe česta prekoračenja dopuštenih vrijednosti lebdećih čestica, piše Jutarnji list. Radi se o sićušnim česticama prašine, dima i kemikalija u zraku koje udisanjem mogu dospjeti duboko u pluća i krvotok.
Iako se problem onečišćenja često pripisuje industriji, dostupne analize pokazuju da glavni uzroci leže u svakodnevnim navikama građana – prometu i načinu grijanja. Pitali smo studente što misle o zagađenju zraka, a većina je istaknula isključivo negativna iskustva.
Promet kao stalni izvor onečišćenja
Veliki broj osobnih automobila značajno doprinosi emisijama dušikovih oksida i sitnih čestica koje imaju štetan učinak na zdravlje. Unatoč povremenim najavama mjera za smanjenje automobilskog prometa, Zagreb i dalje bilježi visoku ovisnost o osobnim vozilima.
Nedostatak učinkovitih rješenja, poput pouzdanog i brzog javnog prijevoza, dodatno otežava smanjenje emisija iz prometa. Svoje mišljenje o toj temi s nama je podijelila Ela, studentica ekonomije, koja je istaknula kako bi voljela da Zagreb uvede određene mjere s ciljem raščišćavanja zraka.
“Trebali bismo normalizirati vožnju biciklima jer automobili ispuštaju velike količine CO2 u zrak”, poručila nam je Ela.
Kućna ložišta pogoršavaju situaciju zimi
Tijekom hladnijih mjeseci, kućna ložišta postaju jedan od najvećih izvora onečišćenja zraka. Mnoga kućanstva koriste grijanje na drva, zbog čega se stvara veliki broj sitnih čestica koje završavaju u zraku i udisanjem štete zdravlju. Taj se problem posebno osjeti u gusto naseljenim dijelovima grada. Kad nema vjetra i kad se zrak ne može slobodno kretati, onečišćenje se može i danima zadržati iznad grada. Upravo o tom problemu pričali smo s Tonkom, studenticom psihologije, koja je s nama podijelila kako na nju zimi utječe loša kvaliteta zraka.
“Smog u zraku utječe na moje raspoloženje i osjećam se zabrinuto i tjeskobno jer već dva tjedna nismo vidjeli sunce”, ispričala je Tonka.
Razgovarali smo sa studentima koji su podijelili svoja iskustva s lošijom kvalitetom zraka u Zagrebu. Matea je studentica novinarstva na Fakultetu političkih znanosti i primijetila je da se za vrijeme hladnih i maglovitih dana zagađenje zraka znatno više osjeti.
“Na maglovite dane zrak je nekako teži i samim time što je sve sivo, automatski asocira na lošu kvalitetu zraka, što je štetno za zdravlje”, rekla je Matea.
Nužne su usklađene urbanističke politike
Pia, studentica prava, složila se da je onečišćenje u posljednje vrijeme itekako primjetno i dodala kako nije sigurna koja rješenja bi bila dovoljno učinkovita.
“Ne želim da Zagreb bude pri vrhu ljestvice europskih gradova s najzagađenijim zrakom i mislim da će to itekako ostaviti posljedice na naš dišni sustav”, istaknula je Pia.
Stručnjaci upozoravaju da se problem kvalitete zraka ne može riješiti polovičnim mjerama. Nužan je dugoročan i usklađen pristup koji uključuje modernizaciju sustava grijanja, poticanje korištenja javnog prijevoza te urbanističke politike usmjerene na smanjenje emisija. Bez ozbiljnih promjena, Zagreb će i dalje svake zime ulaziti u razdoblja loše kvalitete zraka, s posljedicama koje najviše pogađaju najosjetljivije skupine građana.
