Nekoć davno, prije mnogo, mnogo godina istom zemljom kojom danas jurimo, koracali su neandertalci. Priču o njima u petak će ispričati Kazalište Trešnja. U suradnji s Muzejom krapinskih neandertalaca, Trešnja je odlučila svoje posjetitelje vratiti u prošlost. Na putovanju kroz kameno doba paleolitika gledatelji će doznati kako su živjeli i izgledali neandertalci, što su jeli, koje su navike imali i do kojih su velikih otkrića su došli.
Čovjek je ostao čovjek
Predstava prati svakodnevicu obitelji neandertalaca koju čine tata Abanan (Silvio Mumelaš), mama Gaia (Ivana Bakarićl), sin Hain (Aleksandra Naumov) i kćer Edin (Dubravka Lelas). Obitelj je živjela od sakupljanja hrane, sve će se promijeniti kada im u život nenadano uđe mladić iz drugog plemena (stranac Traha: Matija Čigir). Najveća otkrića koje su od njega dobiti bili su vatra i umijeće lova. Otkrio im je i cijeli novi svijet komunikacije - priče uz vatru. Predstava je obogaćena ritmičnim melodijama drevnih instrumenata, kao i vizualnim efektima teatra sjene.
"Otkrićem vatre dolazi i do otkrića sjene i do prvog teatra koje dijete otkriva kada vidi životinje od spretno složenih roditeljevih ruku. Pokušavali smo prevladati samorazumljivost komunikacije time da smo pokusali izreći samo ono osnovno i nužno i ono, nadam se, što je jedino vrijedno govorenja", objašnjava redatelj Radovan Ruždjak.
A koliko je glumcima bilo izazovno iz suvremenog čovjeka postati neandertalac? Nimalo, tvrdi redatelj.
"Nije bilo teško. Svi mi imamo te gene, samo su se uspavali, ali tu su. Glumcima je dapače bio užitak ulaziti u stanje ne-misli i jednostavnosti. To gotovo ima terapeutski učinak na suvremeni prezaposlen um", smatra Ruždjak.
Naglašava da je cilj predstave pokazati da je čovjek uvijek ostao čovjek i da je razmjena znanja bitna stavka u ljudskim životima. Jer, da se obitelj oduprla primanju novih znanja kojima je baratao stranac… što bi od nje bilo?
Ne samo predstava već čitav paket
Predstava je namijenjena osnovnoškolcima, a Gradsko kazalište Trešnja i Muzej krapinskih neandertalaca povezali su se s ciljem edukacije učenika o prapovijesti i životu prvih ljudi u zajednici, i kroz različite pristupe. Tako će grupni posjeti učenika osnovnih škola uključivati posjet kazalištu Trešnja i gledanje predstave Praljudi gdje će dobiti ilustrirane radne listove, a potom i posjet Muzeju krapinskih neandertalaca uz stručno vodstvo kako bi iskustveno zaokružili cjelinu ovoga gradiva, objašnjavaju iz Kazališta Trešnja.
"Budući da predstava pokazuje kako su živjeli ljudi u pradavno doba, došli smo na ideju ponuditi suradnju Muzeju krapinskih neandertalaca u želji da povežemo dva načina gledanja na praljude. Suradnja je i logična i svrsishodna, a nadamo se da je jedinstven i lijep doživljaj za djecu", ističe ravnateljica Kazališta, Višnja Babić.
Babić objašnjava da su se u oblikovanju predstave i vjerodostojnom prikazu života praljudi rukovodili istraživanjima iz svih mogućih izvora, a zatim su se zaputili u Krapinu.
"Cijela ekipa predstave bila je u muzeju. Bila je to samo nadogradnja i vizualna provjera", napominje ravnateljica.
Učenje: zabavna ili nametnuta obveza?
Predstava nije samo predstava već je cijeli paket: prvo se gleda predstava pa se dobije radni listić pa se ide u Muzej krapinskih neandertalaca. Takav je barem idealni poredak i plan. Kako objašnjava ravnateljica kazališta, uvijek je lakše učiti kroz zabavnu vizualizaciju.
"Pogotovo današnjoj djeci koja se katkada teško probijaju kroz pisanu literaturu. Voljela bih da i inače učenje smatraju zabavnim, a ne nametnutim obvezama", ističe Babić koja se nada da je paket koji su osmislili Trašnja i Muzej krapinskih neandertalaca prilog takvom shvaćanju učenja.
Kazalište je u pregovorima sa školama koje su zainteresirane i za predstavu i za cijeli paket, a nadaju se da će uspjeti dogovoriti suradnju i sa školama koje nisu u Zagrebu i zagrebačkoj županiji.
"Znam da to školama nije lako, ali računamo na entuzijastične nastavnike čiju predanost i napor u današnjim vremenima izuzetno cijenim", ističe Višnja Babić.
