Kada govorimo o GMO-u (genetski modificiranim organizmima), uglavnom imamo negativno stajalište, posebice kad je riječ o hrani. Međutim, sve osobe oboljele od dijabetesa ovisne o inzulinu koriste genetički modificirani inzulin. Djecu cijepimo cjepivom protiv hepatitisa B koje je proizvedeno postupkom genetskog inženjeringa. U eksperimentima se koriste genetski modificirani miševi kao modeli za istraživanje raka, debljine, bolesti srca i krvnih žila itd.
Uporaba genetskog inženjeringa u medicini ima veliki potencijal, primjerice tom tehnologijom mogli bismo zamijeniti gene vezane uz neke teške bolesti. Stručnjak za zaštitu prirodnih resursa iz Zelene akcije, Hrvoje Radovanović objasnio je o čemu je zapravo riječ.
Izraz GMO većini ima negativno značenje. Što je to štetno i opasno?
Zelena akcija i dobar dio okolišnih organizacija nemaju a priori negativan stav prema korištenju GMO-a u kontroliranim uvjetima i zatvorenim sustavima (u medicini ili znanstvenim istraživanjima). Razlog zbog kojeg nekontrolirano ispuštanje u okoliš smatramo problematičnim jest taj da je, kao i u svih živih organizama, riječ o samoumnožavajućim sustavima koje bi, u slučaju detektiranja ozbiljnijih problema, bilo praktički nemoguće potpuno ukloniti iz okoliša.
Glifosat i u pivu
Testiranje provedeno 2012. u UK-u pronašlo je tragove glifosata u 27 od 109 uzoraka kruha, dok je 2015. njegova prisutnost zabilježena u 14 najprodavanijih marki piva u Njemačkoj.Koliko smo izloženi
Miniistraživanje koje su 2013. proveli Friends of the Earth Europe u 18 europskih zemalja, uključujući i Hrvatsku, detektiralo je prisutnost glifosata u urinu u 44 posto testiranih građana.
Što se tiče potencijalne opasnosti GMO-a, ona s jedne strane proizlazi iz nepredvidljivosti procesa genetske modifikacije. Biljka teoretski može početi proizvoditi nove toksine i alergene ili postati osjetljivija na štetočine ili određene okolišne uvjete. S druge strane, više 95 posto komercijaliziranih GM kultura otporne su na herbicide i proizvode vlastiti insekticid.
Koliko su Hrvati upoznati s opasnostima GMO-a u hrani?
Sva istraživanja javnog mnijenja pokazuju da su naši građani izrazito skeptični prema GM hrani, čak i iznad prosjeka EU-a. Dalo bi se, dakako, raspravljati o tome koliko se takav stav temelji na stvarnom razumijevanju tematike, a koliko na čistom strahu. "Običnom" se čovjeku teško snaći u toj šumi (dez)informacija na internetu. Međutim, sve to skupa ne znači da ne postoji racionalni temelj za preispitivanje ove tehnologije.
U kojim je namirnicama glifosat najprisutniji?
Glifosat je danas najšire korištena aktivna tvar u herbicidima globalno, pa tako i u nas. Koristi ga se pri uzgoju soje, kukuruza, pšenice, uljane repice, mahunarki... Što se tiče utjecaja na zdravlje, postoji cijeli niz studija koje su glifosat dovele u vezu s problemima poput oštećenja jetre i bubrega, različitih tipova karcinoma, oštećenja DNK, malformacija ploda i dr.
Možda najozbiljnije upozorenje došlo je od Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC), tijela pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, koje je 2015. glifosat proglasilo tvari vjerojatno kancerogenom za čovjeka, posebno je dovodeći u vezu s pojavom ne-Hodgkinova limfoma. Dodatan razlog za zabrinutost predstavljaju i istraživanja koja upućuju na to da bi glifosat mogao djelovati i kao endokrini disruptor (tvar koja utječe na rad hormonalnog sustava) što znači da bi mogao biti opasan i u koncentracijama znatno nižim od onih koje se razmatraju u klasičnim toksikološkim studijama.
Postoji slučaj iz 2014. koji otkriva da se u Hrvatskoj, navodno, godinama sijalo genetski modificirano sjeme čiji se plodovi prodaju. Kako je moguće da nitko nije odgovarao?
Iako u Hrvatskoj trenutačno nije izdano niti jedno odobrenje za komercijalni uzgoj GM kultura, inspekcije povremeno otkriju da postoji određena količina ilegalnog uzgoja. U takvim slučajevima, GM usjevi se uništavaju, a zakonom propisane kazne kreću se između 10.000 i 50.000 kuna za privatne, odnosno 500.000 i 1,000.000 kuna za pravne osobe.
Koliko je fenomen ilegalnog uzgoja široko rasprostranjen u našoj zemlji teško je reći. Što se tiče kaznenog progona odgovornih za ilegalnu sjetvu, na onima je koji imaju informacije ili dokaze o tome da to prijave mjerodavnim tijelima ili da se obrate okolišnim udrugama ako im je potrebna pravna ili neki drugi vid pomoći.
Kako se zaštititi od namirnica koje sadrže glifosat i tvrtki koje nam ih možda prodaju kao zdrave?
S obzirom na njegovu široku rasprostranjenost u okolišu upitno je koliko se uopće moguće zaštititi od te tvari. Što se tiče hrane, jedina meni poznata relativno sigurna opcija je konzumacija certificiranih organskih proizvoda jer u njihovoj proizvodnji nije dopuštena uporaba sintetskih pesticida, pa tako ni glifosata.
ANKETA
Ana-Maria (Fakultet političkih znanosti Zagreb): Prvo što mi padne na pamet kad čujem GMO jest umjetno proizvedeno hrana, pa me sukladno tome pojam automatski vuče u negativnom smjeru. No mislim da je dobar za mjesta u kojima je teško proizvesti bilo kakvu hranu, gdje primjerice zemlja nije toliko plodna.
Nikolina (Filozofski fakultet u Zagrebu): GMO nikako ne može dobra stvar, iako je danas većina hrane genetski modificirana. Ona se toliko usadila u našu prehranu, da su nam se organizmi već nekako naviknuli na to, a postali smo otporniji i na neke bolesti. Nisam sigurna znam li što je uopće glifosat.
Matija (Ekonomski fakultet u Karlovcu): Mislim da ljudi u Hrvatskoj nisu dovoljno upoznati s pojmom GMO-a pa ga često percipiraju u negativnoj konotaciji što uopće ne mora značiti da je negativan. Za mnoga je istraživanja GMO uvelike potreban i značajan, naravno u kontroliranim uvjetima.
Blanka (Pravni fakultet u Rijeci): Danas postoji mnogo veći interes za organskom prehranom i zdravijim načinom života, čemu su uvelike pridonijeli mediji i društvene mreže. Ipak, imam dojam da niti za jednu hranu ne možemo potpuno biti sigurni da je organska jer ljudi danas svašta prodaju pod zdravo.
