Nepotizam. Riječ koja dolazi iz latinskog jezika, a znači nećak, unuk, potomak. Poznata još iz antičkog doba, a Hrvatima nimalo strana. U našoj je zemlji, čini se, duboko ukorijenjena praksa zlouporabe službenog položaja u korist svojih rođaka i prijatelja, bez obzira na kompetencije koje imaju. Usko je povezan s pojmom uhljebljivanja, koji označava dodjeljivanje povlastica isključivo na temelju političkog predznaka.
Miris novca
U hrvatskom društvu kriteriji stručnosti i obrazovanja gotovo da su se izgubili jer zapošljavanje preko veze postala je još jedna uobičajena pojava. Ono se pojavljuje na svim razinama, i u privatnom i u javnom sektoru. Istraživanje portala Posao.hr iz 2013. godine pokazalo je da je gotovo trećina ispitanika dobila posao preko veze, dok novijih istraživanja još nema. Mladi stručnjaci odlaze iz domovine u inozemstvo jer ne mogu naći posao, a velik razlog tomu upravo su nepotizam i uhljebljivanje. Iako imaju visok stupanj obrazovanja, suočeni su s nemogućnošću zaposlenja sukladno svojim obrazovnim kvalifikacijama. No, donose li nove generacije promjene u hrvatsko društvo?
Na pitanje bi li prihvatili posao u nekom ministarstvu uz prihvatljivu plaću i ne puno rada, sugovornici studenti dali su nam različite odgovore. Studentica informatike Leonarda kratko i jasno odgovorila je afirmativno.
Josip, student Kineziološkog fakulteta, kaže da još nema nikakvih planova za budućnost i da bi prihvatio posao ako je dobar novac u pitanju
"Teški sam neradnik i kronična lijenčina, zbog toga bih prihvatila taj posao", potvrđuje Leonarda. Na pitanje je li to kontradiktorno s nekim njihovim željama i snovima koje su imali kada su upisivali fakultet, Josip, student Kineziološkog fakulteta, kaže da još nema nikakvih planova za budućnost i da bi prihvatio posao ako je dobar novac u pitanju. Njegova kolegica Katarina s Agronomskog fakulteta dodaje da želi da joj sve dođe gotovo i da ne mora puno raditi.
Kućni odgoj
Mlada studentica Sara sa studija menadžmenta rijetka je među našim ispitanima koja bi odbila takvu ponudu za posao. Razlog? Više bi voljela sama biti zaslužna za svoj uspjeh.
"Ne bi imalo smisla da radim nešto u čemu se ne vidim, samo zato što je plaća dobra. Moja želja je biti prevoditelj i ne želim ništa drugo", kaže pak Karla, studentica anglistike i rusistike u Zadru.
Dok jedna psihologinja s kojom smo razgovarali naglasak stavlja na kućni odgoj i sustav vrijednosti koje se usvajaju u obitelji, sociologinja Anita Dremel ističe da uređeno društvo može biti zamišljeno na različite načine, no svakako ga obilježava odsutnost korupcije i nepotizma. U slučajevima u kojima su ikakav politički kriterij ili podobnost važniji od stručnosti, kvalifikacija i znanja prilikom popunjavanja radnih mjesta, dugoročno se razara šansa za održiv razvoj.
"Kada studente pitate bi li prihvatili takve poslove i dobijete potvrdan odgovor, ne valja zaključivati o uhljebništvu, lijenosti i nepostojanju planova i želja za budućnost, nego o tome da im je nepoželjna situacija u kojoj je posao nesiguran i prekaran. Svjedočim generacijama studenata koji su željni angažmana i imaju mnoge planove i želje, često ih punim srcem na sva usta želim hvaliti. Ne bih preporučila pristup okrivljavanja pojedinaca ili grupa kada je sustav onaj koji generira pretpostavke za normalizaciju i tolerabilnost koruptivnih radnji nekažnjavanjem počinitelja i netransparentnošću te reproducira nejednakosti i uvijek ograničene šanse za neke grupe, čime se ruši povjerenje u taj isti sustav", kaže Dremel.
‘Nudi im se riješena egzistencija, solidna plaća za posao koji ne iscrpljuje i ne podrazumijeva neku odgovornost. Potreba za sigurnosti je jedna od temeljnih ljudskih potreba‘, kaže psihologinja Koraljka Hausnet-Lasović
Ona dodaje da se ovdje ne radi o nekoj lijenosti mladih ljudi, nego o njihovu okruženju, a i stabilnosti poslova u našem društvu. Odgovornost je, ističe, na poličkim elitama. Također, kako kaže, ne može se reći da je svatko tko radi u javnom sektoru uhljeb, ali s druge strane naš administrativno-birokratski sustav je preopterećen i neučinkovit. I upravo bi mladi ljudi mogli pridonijeti njegovoj učinkovitosti kad dođu na tržište rada.
Naučena bespomoćnost
Psihologinja Koraljka Hausnet-Lasović kod pitanja bi li mladi prihvatili takve poslove kaže da se podrazumijeva pozitivan odgovor.
"Nudi im se riješena egzistencija, solidna plaća za posao koji ne iscrpljuje i ne podrazumijeva neku odgovornost. Potreba za sigurnosti je jedna od temeljnih ljudskih potreba. Prema Maslowu, poznatom humanističkom psihologu, potrebu za (samo)poštovanjem i potrebu za samoaktualizacijom zadovoljavamo tek kad je zadovoljena potreba za sigurnosti. S druge strane, vrijednosti u našem društvu su postale takve da je u redu dobiti nešto bez truda i zasluge. Koliko god kvalitetan stručnjak bili, važnije je poznajete li ‘prave‘ ljude. Ako često čujete za takve slučajeve, nije neobično da razvijete tzv. ‘naučenu bespomoćnost‘ zbog koje niti ne pokušavate rješavati probleme i planirati buduće aktivnosti, jer ionako ishod ne može biti onakav kakav biste vi željeli. Problem vidim i u percepciji posla u nekom ministarstvu kao nepotrebnog. To pokazuje nepovjerenje u potrebitost i korisnost javnih službi. Na žalost, čini se da građani te službe doživljavaju nepotrebnima i poslove takvima da za njih ne trebaju posebna znanja, vještine i kompetencije", objašnjava Hausnet-Lasović.
Preko koga?
U knjizi Sociološki portret hrvatskih studenata, jedna od autora, Dunja Potočnik, navodi da mladi ljudi u Hrvatskoj nepotizam rangiraju na vrh ljestvice društvenih problema, uz potplaćenost i nezaposlenost. Uz pomoć medija stalno se saznaje za nove slučajeve zapošljavanja svoje rodbine. Opće je poznat slučaj Milana Bandića i brojnih afera koje ga prate.
Novinari su u Zagrebačkom holdingu otkrili čak devet zaposlenika koji nose isto prezime, a u ZET-u je predloženo da se prednost pri zapošljavanju daje djeci radnika. Svi znaju za takve slučajeve u državnim tvrtkama, no ništa se ne poduzima. Česti su primjeri zapošljavanja čiji se postupak provodi u skladu sa zakonom, ali posao nerijetko ne dobivaju najkvalificiraniji za njega. Jedan takav slučaj dogodio se u HEP Toplinarstvu, kada su se favoriziranom kandidatu planirala unaprijed dati pitanja i točni odgovori.
Svi su to primjeri kojih se valja sjetiti kada čujete da je prvo pitanje nakon zapošljavanja - Preko koga?
