Biti žena u reproduktivnoj dobi znači prosječno trošiti 50 kuna na mjesec za menstrualne potrepštine, a taj iznos doseže i do 600 kuna na godinu. Iako je menstruacija nešto što se ne može izbjeći, u Hrvatskoj, državi u kojoj si više od deset posto žena ne može priuštiti menstrualne potrepštine, one se i dalje oporezuju najvišom stopom poreza. Ta je praksa inherentno seksistička, smatra Marinella Matejčić, koordinatorica programa za žensku pravdu i reproduktivna prava u udruzi PaRiter.
Udruga za ljudska prava i građansku participaciju PaRiter lani je provela opsežno istraživanje o menstrualnom siromaštvu koje je osmislila diplomirana psihologica Maja Močibob. Unutar skupine ispitanih učenica koje izostaju iz škole, njih 8,7 posto izostaje zato što si ne mogu priuštiti dovoljno menstrualnih potrepština. U studentica je to 5,7 posto.
Ekonomsko nasilje
"Menstruacija nije nešto što je jednostavno izbjeći, a odbijanjem sniženja poreza šalje nam se poruka da smo drugotne", ističe Matejčić i dodaje da je ovdje riječ o sustavnom ekonomskom nasilju nad onima koji svakog mjeseca moraju potrošiti od 40 do 50 kuna da bi održavali minimalne higijenske standarde.
Da su ulošci zaista preskupi, govori i studentica iz Zagreba.
"Mjesečni mi je proračun nekada veći, nekada manji, s obzirom na to da su mi jedini prihodi studentski posao i stipendija koju ne primam svaki mjesec. Kupnja higijenskih uložaka nekada mi se značajno odrazi na mjesečni proračun te bi mi svakako uvelike olakšalo kada bi ti proizvodi bili pristupačniji", pojašnjava anonimna studentica.
Također, dodaje da nekad mora štedjeti na drugim stvarima, poput namirnica, samo da bi si mogla priuštiti menstrualne potrepštine. Da ona nije jedina koja se nosi s problemom cjenovne nepristupačnosti uložaka potvrđuje i primjer studentice iz Rijeke koja si bez studentskog posla, također, ne bi mogla priuštiti menstrualne potrepštine.
‘Menstruacija nije luksuz i porez mora biti snižen na pet posto‘, ističe Marinella Matejčić iz udruge PaRiter
"Nije mi se nikad dogodilo da si ne mogu priuštiti uloške, ali u većini slučajeva kupujem najjeftinije, bez obzira na njihovu kvalitetu. Ima i mjeseci u kojim zbog studentskih obveza ne stignem odraditi mnogo sati na poslu pa tada dodatno moram paziti na svaku kunu", objašnjava studentica.
Kao moguće rješenje tog problema, studentica navodi sniženje PDV-a na menstrualne potrepštine jer bi joj to, kako kaže, uvelike rasteretilo proračun. S njom se slaže i studentica iz Zagreba koja smatra da bi država trebala uvesti besplatne uloške u školama i na fakultetima.
"Vjerujem da su se mnoge studentice našle u okolnostima da zadnji dio proračuna moraju odvojiti za menstrualne potrepštine bez kojih se doista ne može živjeti. Osobito smatram da je to bitno osigurati i u školama, s obzirom na to da škole trebaju biti sigurno mjesto za školarce", kaže studentica iz Zagreba.
Lokalna proaktivnost
Dok država i dalje problem menstrualnog siromaštva ne shvaća ozbiljno, mnogi su gradovi, županije i obrazovne ustanove odlučili uvesti besplatne uloške za svoje učenice i studentice. Matejčić ističe da iz udruge PaRiter isprva nisu očekivale toliku razinu proaktivnost na lokalnim i regionalnim razinama, kao niti ravnateljstava osnovnih i srednjih škola te visokoškolskih institucija.
"Hrvatska je još jednom dokazala da ima pametne ljude koji su u stanju prepoznati i adekvatno reagirati", ističe Matejčić.
Primjer dobre prakse je i projekt Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci "UNIRI Stvari", koji se za sad financira iz njihova proračuna. Ciljevi projekta su podizanje razine osviještenosti i razine menstrualnog znanja u osoba koje menstruiraju, ali i u osoba koje ne menstruiraju da bi se uklonila stigma menstruacije te uklonio menstrualni sram, objašnjava Marija Špoljarić, koordinatorica projekta.
Sveučilištu u Rijeci pridružila su se i ostala sveučilišta te je postignut dogovor o provođenju projekta vezanog za osiguravanje menstrualnih potrepština na razini visokih učilišta u Hrvatskoj
Također, Špoljarić dodaje da će Studentski zbor Sveučilišta u Rijeci to postići nabavom uložaka i tampona koje će postaviti po sastavnicama Sveučilišta. Sveučilištu u Rijeci pridružila su se i ostala sveučilišta te je postignut dogovor o provođenju projekta vezanog za osiguravanje menstrualnih potrepština na razini visokih učilišta u Hrvatskoj.
Iako se lokalne i regionalne razine dobro nose s problemom, reakcija državnog vrha još se čeka. No pitanje je vremena kada će morati reagirati. Što bržu reakciju traže i iz udruge PaRiter te su upravo iz tog razloga potkraj studenoga pokrenule peticiju za smanjenje poreza na menstrualne potrepštine.
"Menstruacija nije luksuz i porez mora biti smanjen na pet posto. Ako ne sada, onda kada nas na to prisili Europska unija, Ovo bi bila gesta kojom bi se pokazalo da žene ipak imaju pravo na jednak tretman unutar poreznog sustava", konstatira Matejčić te ističe da bi time Hrvatska postala jedna od rijetkih zemalja koja je taj smanjeni porez samostalno i uvela.
