MIND OVER MEDIA EU Djecu, roditelje i nastavnike uče da je propaganda svuda, i ne samo politička

Propaganda je svagdje oko nas. Znate li je prepoznati i reagirati na nju? Pitanje je koje javnosti postavlja profesor Fakulteta političkih znanosti Igor Kanižaj i profesori na Hrvatskim studijima Danijel Labaš i Lana Ciboci u projektu Mind over Media EU. Naime, tim je projektom Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu (DKMK), čiji s  Labaš, Ciboci i Kanižaj voditelji, pristupilo s pet zemalja partnera: Belgijom, Poljskom, Francuskom, Finskom i Rumunjskom. Projekt financira Europska komisija, a nastao je kroz suradnju s Evens Foundation te uz potporu Media Literacy for All programa Europske komisije.

Na svim svjetskim jezicima

Putem web-platforme mindovermedia.eu, koja je prevedena na 11 svjetskih jezika, a među njima i na hrvatski, građanima se pružaju konkretni primjeri propagande kao i detaljan opis tehnika koje se koriste da bi se građanima poslala određena, unaprijed zamišljena poruka. Tako stranica, na primjer, navodi primjer veleplakata gole pikselizirane žene s porukom "Dobar oglas daleko se vidi" i objašnjava kako je to primjer štetne propagande jer oglašivač koristi seksizam i eksploatira žensko tijelo u svrhu vlastitog isticanja na tržištu.

Dalje se može pronaći tekst koji objašnjava točno tu konkretnu tehniku propagande - izazivanje emocija. Korisnici platforme također mogu uploadati i svoje primjere propagande u slici tako da mogu naučiti druge kako prepoznati štetne oblike utjecanja na javno mnijenje. A osim web-platforme, članovi DKMK-a također provode i radionice u školama, i to za učenike četvrtih i sedmih razreda osnovne škole, njihove nastavnike i roditelje, ali i za osobe s kojima djeca često komuniciraju, knjižničare i stručne suradnike.

"Začuđujuće je bilo kad sam na pitanje što je prvo što povezuju s riječju ‘propaganda‘ dobio pojmove ‘nacizam‘ i ‘Hitler‘. Nevjerojatno je kako današnji ljudi i dalje riječ ‘propaganda‘ povezuju s pojmovima starijim od 75 godina, ne razmišljajući da je ona među nama i danas", prepričava svoje iskustvo s radionice profesor Kanižaj, a o tome je pisao i na blogosferi platforme Mind over Media EU.

"U samo 120 minuta, uzeli smo okvire propagande iz Drugog svjetskog rata i stavili ih u novo, suvremeno okružje. No bilo je također zanimljivo vidjeti kako 54 knjižničara iz različitih hrvatskih općina jednako pristupaju propagandi", piše Kanižaj u svom blog-postu.

Putem web-platforme mindovermedia.eu, koja je prevedena na 11 svjetskih jezika, a među njima i na hrvatski, građanima se pružaju konkretni primjeri propagande kao i detaljan opis tehnika koje se koriste da bi se građanima poslala određena, unaprijed zamišljena poruka

Profesori Ciboci i Labaš pak svoje vrijeme proveli su razgovarajući s roditeljima i nastavnicima.

"Roditelji su zapravo jako zainteresirani za ovo područje i željno su dolazili na radionice. Svjesni su da je svijet medija sve više rastući i da, nažalost, ne mogu pratiti sve što se događa oko njih", komentira profesor Labaš, koji objašnjava da na svojim radionicama pokušava roditelje približiti svijetu medija i propagande, od reklama koje djeci, a preko njih i roditeljima, nameću određene proizvode kao primamljive i stvarajući dojam kako dijete neće biti cool ako nema baš tu torbu ili baš te tenisice.

Napad na emocije

"Propaganda uvijek napada naše emocije. Stvara se čak i bojazan ako dijete ne posjeduje neku stvar za koju misli da je mora imati", objašnjava Labaš.

Profesorica Ciboci provodila je edukacije s nastavnicima i profesorima. Nisu svi nastavnici hrvatskog jezika, pojašnjava Ciboci, pa ne mogu svi koristiti svoje znanje o propagandi u nastavi, ali kaže da je zadovoljna velikim interesom na koji je naišla.

"Ipak, ako su razrednici, mogu to što su naučili objasniti na satu razredne nastave", kazala je. Nadalje, kaže, profesori su zajedno osmislili i desetak kurikula koje su razdijelili profesorima da bi mogli i samo u nastavi primijeniti ono što su naučili na radionicama.

Na radionici učili o viralnim videoradovima i fotografijama

Dio projekta je održavanje radionica za roditelje, knjižničare, učenike i njihove nastavnike. Tako su se profesori osnovne škole Većeslava Holjevca u Novom Zagrebu vratili u školske klupe kako bi stekli novo znanje i svojim učenicima prenijeli nešto više o propagandi i načinu na koji utječe na svijest javnosti. Posebno zanimljiv primjer medijske manipulacije bila je reklama za zoološki vrt u Americi. Reklama je prikazana tako što praščić spašava kozu od utapanja, no iza scene riječ je o vrlo dobrom i režiranom događaju. Taj je video na radionici izazvao najveću reakciju publike, što je primijetio i sam profesor Kanižaj, koji je vodio radionicu. "Da ste prvi put vidjeli ovaj video, vjerojatno ne biste ni razmišljali, nego biste ga odmah podijelili na društvenim mrežama. Ovaj konkretan video je podijelilo više od sedam milijuna ljudi. I što se dogodilo? Taj zoološki vrt mnogo bolje posluje jer svi vjeruju da u njemu stanuje praščić heroj koji je spasio kozu, a to zapravo nije istina", rekao je Kanižaj, te nastavio s veoma šokantnim primjerima lažnog izvještavanja. Jedan od takvih primjera bio je i onaj lažnog pisma izbornika Dalića u kojem se navodi kako je Hrvatska loša zemlja. Zanimljivo, autor pisma se potpisao na kraju imenom i prezimenom, ali korisnici su opet dijelili to pismo, šokirani, optužujući izbornika Dalića. "To je samo dokaz koliko zapravo ljudi i ne čitaju, a odmah dijele tekst. Ne treba nasjedati na prvu", jasno je poručio Kanižaj. Manipulacija je mnogo. Videomaterijali, slike, poruke. Svi svoj proizvod žele učiniti posebnim. Ovakva radionica uvelike pomaže ne samo nastavnicima, nego učenicima, knjižničarima i roditeljima za koje se organizira. Dokazuje koliko je lako biti koza koja se utapa u moru informacija. Dominik Janović