Teorija se ne primjenjuje u praksi
Mladim se vozačima, prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, smatraju oni vozači motornih vozila koji su vozački ispit položili u dobi do navršene 24. godine života. Vidljivo je da mladi, iako je od polaganja vozačkog ispita do sudjelovanja u prometu prošlo relativno kratko razdoblje, stečeno znanje iz autoškola često ne primjenjuju. Dio njih krši prometne propise i pritom smatra da im se "ništa neće dogoditi", a posljedice se kreću od stradavanja njih samih do stradavanja drugih sudionika. Iz MUP-a ističu da se najveći broj nesreća javlja zbog nepropisne brzine ili brzine neprilagođene uvjetima vožnje, a visina izrečenih kazni ne ispunjava svoju svrhu, odnosno, počinitelje prekršaja ne odvraća od ponavljanja prekršaja. "Četiri glavne ubojice u prometu" tako su prisutne i dalje, a osim brzine u tu skupinu spadaju i alkohol, nekorištenje sigurnosnog pojasa te nepropisna uporaba mobitela za vrijeme vožnje.S druge strane, odgovornost je i na autoškolama kojih u Hrvatskoj ima nešto više od 400. Njihova zadaća je vjerodostojno prenošenje znanja, kako iz propisa tako i iz vožnje, koje bi mladi vozači trebali usvojiti. Denis Ožegović, predsjednik Udruženja autoškola Hrvatske gospodarske komore, dodaje da osnovu rada autoškola ne bi mijenjao, ali je uvijek treba usklađivati s novim trendovima i suvremenim načelima sigurnosti cestovnog prometa. "Smatram da autoškole na zadovoljavajućoj razini prenose potrebna znanja i sposobnosti, ali istodobno i da je 30 sati propisa i pogotovo 35 sati vožnje u osobnom automobilu dovoljno za početničku razinu vožnje", objašnjava Ožegović.‘Mi u autoškolama sve više sami sebi sličimo na liječnika koji drži cigaretu u ruci i kaže pacijentu da pušenje nije zdravo‘, upozorava Denis Ožegović
Griješe svjesno, a ne iz neznanja
Međutim, kaže da svakako treba inzistirati na vrlo dobrom poznavanju propisa, pravila i znakova te vještim i sigurnim upravljanjem vozilom. Da bi imali dobre vozače, mlade u autoškoli treba posebno osposobiti za prometne situacije u kojima sudjeluju djeca, stariji i osobe s invaliditetom. Nastavlja da brojni prometni prekršaji pokazuju da pojedini vozači nemaju ni elementarnu prometnu kulturu te ne poštuju prava i interese drugih sudionika. "Prometnu i opću kulturu treba graditi i kroz druge aspekte odgoja. Za upravljačem vozač mora biti discipliniran, odgovoran i solidaran s drugima u prometu. Svaka opasna situacija ima svoje uzroke i razvijala se neko vrijeme prije no što je postala pogibeljna. Mladi vozač zbog nedovoljnog vozačkog iskustva uzrokuje prometnu nesreću. Iskusan vozač pokazuje sposobnost kvalitetnog predviđanja situacije", tvrdi Ožegović.
Foto: Pixabay
Iz Hrvatskog autokluba (HAK) dodaju da je vrlo važno spomenuti i moderni stil života koji utječe na brojne situacijske faktore, no potrebno je, kad je riječ o odgovornom sudjelovanju mladih, spomenuti i ključnu ulogu roditelja i članova obitelji.
"Najteže prometne nesreće, za koje su krivi mladi vozači, u pravilu se ne događaju zbog manjka njihovih vozačkih vještina ili zato što ne znaju da se ne smije pretjecati preko pune linije, proći kroz crveno svjetlo na semaforu. Događaju se zato što mladi vozači svjesno krše prometne propise, da bi se dokazivali drugima, tretiraju automobil kao sredstvo za uživanje", slaže se prometni stručnjak Željko Marušić.
Šteta od 2,3 posto BDP-a
Svaki izgubljen život je neprocjenjiv, a materijalna šteta uzrokovana prometnim nesrećama viša je od osam milijardi kuna, odnosno 2,3 posto hrvatskog BDP-a, dok su posredni gubici višestruki. Sredinom studenoga prošle godine izašao je plan prijedloga da se kazne za prekoračenje brzine povećaju za 100 posto svog iznosa, odnosno s 500 na 1000 kuna. Međutim, idealno bi bilo i kada bi se u potpunosti zabranila kombinacija alkohola i vožnje. To je zakonski riješeno u nekim zemljama pa vozači ne smiju imati ni malu količinu alkohola u krvi, kao na primjer u Češkoj i Mađarskoj. [caption id="attachment_38292" align="alignnone" width="1733"]
Foto: Pexels
S druge strane, u većini zemalja članica Europske unije dopuštena koncentracija alkohola u krvi je u pravilu 0,50 g/kg, a za mlade i profesionalne vozače je 0,0. Rješenje u Hrvatskoj je usklađeno s time, potvrđuju iz HAK-a. Iako su se u javnosti zbog prijedloga iz Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje od 2021. do 2030. otvorila pitanja o zabrani vožnje s minimalnom količinom od pola promila alkohola u krvi, za sada se ništa nije promijenilo.
"Nerješavanje sličnih situacija i autoškole dovode u problem, jer teoretski učimo kandidate prometnim propisima i sigurnosnim pravilima, a istodobno na cesti vide obratne primjere. Zakon je jasan i dobar, ali određene zakonske odredbe se ne provode. Mi u autoškolama sve više sami sebi sličimo na liječnika koji drži cigaretu u ruci i kaže pacijentu da pušenje nije zdravo", upozorava Ožegović.
Vožnja bez vozačke dozvole
Čest slučaj na prometnicama, a posebice kada je riječ o prometnim nesrećama jest i upravljanje vozilom bez položenog vozačkog ispita. Osim što na taj način mladi ili oni nešto stariji riskiraju novčanu kaznu te zabranu polaganja, u opasnost dovode svoj, ali i život drugih ljudi, prvenstveno onih koji se nalaze u vozilu, a zatim i drugih sudionika koji su uključeni u promet. Tako je vožnja bez vozačke dozvole ujedno i najskuplja, ali i najopasnija vožnja.
"Za mlade vozače trebalo bi uvesti kategoriju ‘privremene vozačke dozvole‘, koja bi vrijedila tri godine nakon položenog vozačkog ispita, odnosno do navršene 24. godine, a poništavala bi se nakon drugog težeg prekršaja ili prve obijesne vožnje" istaknuo je Marušić.
Zakonom o sigurnosti prometa na cestama, člankom 216. propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 10.000 do 20.000 kuna ili kaznom zatvora do 60 dana, kazniti za prekršaj osoba koja u prometu na cesti upravlja motornim vozilom prije stjecanja prava na upravljanje. Također, izreći će se i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od najmanje šest mjeseci, ako je prekršaj počinjen drugi put, ili najmanje 12 mjeseci ako je prekršaj počinjen treći odnosno svaki sljedeći put. Dodatno će se u evidenciju vozača upisati i šest negativnih prekršajnih bodova ako je pravomoćnom odlukom o prekršaju osoba proglašena krivom za prekršaj.
Traži se povećanje policijskog nadzora
"Točno je da bi MUP trebao biti angažiraniji na cestama i dostupniji građanima. Nije jednostavno nadzirati i upravljati prometom na cjelokupnom teritoriju RH. Činjenica je da na područjima policijskih uprava s većom gustoćom prometa ima i veći broj prometnih nesreća. Građani se često žale kada i prijave određeni problem, bilo preko aplikacije ‘Policija‘ ili na drugi način, da se ništa ne promijeni", kaže Ožegović.
Iz MUP-a tvrde da je u provođenju preventivnih aktivnosti uključen maksimalno mogući broj policijskih službenika, kao i oprema kojom se u nadzoru prometa na cesta koriste policijski službenici. Nadzor brzine, osim uređajima kojima se koriste policijski službenici prilikom svakodnevnog rada na terenu, obavlja se i uz pomoć fiksnih kamera, odnosno 105 uređaja i 284 kućišta, koje su raspoređene na području svih 20 policijskih uprava u Hrvatskoj. Uređaji su raspoređeni u prvom redu na lokacijama na kojima se dogodio veći broj prometnih nesreća kojima je uzrok bila brzina i/ili lokacijama na kojima se prema saznanjima nisu poštivala dopuštena ograničenja brzine.
Kad piješ, ne vozi!
Brojna istraživanja, uključujući i ona HAK-ova, pokazuju da i mala koncentracija alkohola brzo djeluje na sposobnosti upravljanja vozilom i dovodi do smanjenja sposobnosti vida, usporenog reagiranja, smanjenja koncentracije, sužavanje vidnog polja, usporenih pokreta te precjenjivanja vlastitih vozačkih sposobnosti. To se posebno na mlade vozače bez dovoljno vozačkog iskustva.
Prema Zakonu, novčanom kaznom od 10.000 do 20.000 kuna ili kaznom zatvora u trajanju 60 dana kaznit će se za prekršaj sudionik prometne nesreće s materijalnom štetom, ako se odbije podvrgnuti ispitivanju na alkohol ili ako odbije otići na liječnički pregled radi analize. Osoba koja je sudjelovala u prometnoj nesreći s ozlijeđenim ili poginulim osobama prisilno će se odvesti na liječnički pregled, ako odbije dobrovoljno.
Osim alkohola, iz HAK-a upozoravaju da postoji jedan materijalni problem. Većina osobnih automobila koje koriste mladi vozači nakon stjecanja vozačke dozvole su rabljeni i stariji automobili. Predlažu da je stoga ključno redovno odgovorno održavanje vozila. Neredovito ili nepravilno održavanje vozila, pogotovo u opisanim okolnostima starosti voznog parka, može izazvati kvarove i potencijalno teže posljedice.
Prometni stručnjak predlaže da se za vozače do navršene 24. godine vrati odredba o ograničenju snage motora automobila te da se postavi na 70 kilovata.
"Mladi vozač i snažan automobil opasna je kombinacija. S godinama dolazi ozbiljnost i smanjuje se želja za pogibeljnim iživljavanjem i dokazivanjem za volanom", zaključuje je Marušić.
