
Nepropisna infrastruktura
Dok je u drugim europskim zemljama, poput Nizozemske, vožnja bicikla po gradu nešto sasvim normalno i često, u Hrvatskoj je bicikliranje još veoma opasna aktivnost. Iako se grad Zagreb "hvali" s najbolje osmišljenom biciklističkom infrastrukturom u Hrvatskoj, u praksi uopće ne funkcionira. Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković u 2016. je godini potpisao Pravilnik o biciklističkoj infrastrukturi, ali se u biciklistički promet i tri godine nakon donošenja pravilnika uopće ne ulaže. Najveći napredak koji je Zagreb napravio jest prebojavanje biciklističke staze iz žute u bijelu boju, ističu iz Sindikata. S njima se slaže i student Prirodoslovno matematičkog fakulteta Marko Parat, koji svakodnevno vozi bicikl po Zagrebu.‘U odnosu prema usporedivim gradovima u Europi (Graz, Ljubljana, Beč, Budimpešta) Zagreb kasni i više od desetljeća‘, poručili su iz Sindikata biciklista"Biciklistička infrastruktura u Hrvatskoj je blago rečeno užasna. Na raznim mjestima staze odjednom nestaju ili, kao u Heinzlovoj u Zagrebu kraj Kvaternikova trga, budu prekinute na dvadesetak metara jer su se tu, eto, našle tri cvjećarnice jedna do druge usred staze. Na nekim mjestima staze nemaju adekvatan silazak na cestu, nego biciklisti moraju padati s korniža odnosno zaštitnog ruba", nezadovoljan je Marko i dodaje kako se svakodnevno "bori" s ljudima koji nisu dovoljno educirani o pravima biciklista u prometu, pa se često događa da ih mora moliti da ne hodaju po biciklističkoj stazi.

Dugotrajni problemi
"Većinom se vozim po Savskom nasipu i Bundeku. To mi je super rekreacija. Ondje gdje sam se vozila staze su više-manje bile dobro označene, ali bilo je i dijelova koji nisu pa mi je to bilo problematično. Mislim da bi staze ipak trebale biti bolje označene i da ih treba biti više", rekla je Marijana. Iz Sindikata biciklista kažu da na primjeru Zagreba možemo predočiti sliku stanja u većini gradova u Hrvatskoj.‘Mislim da bi staze ipak trebale biti bolje označene i da ih treba biti više‘, rekla je studentica Marijana Vujčić"Zagreb je, s obzirom na dobre uvjete koje ima – ravničarski grad s mnoštvom širokih ulica – mogao i trebao napraviti znatno više za poticanje biciklističkog prometa. U odnosu prema usporedivim gradovima u Europi (Graz, Ljubljana, Beč, Budimpešta) Zagreb kasni i više od desetljeća. Najviše zabrinjava što se stanje ne popravlja i što isti problemi opstaju već barem desetak godina i nitko ih ne namjerava riješiti", ističu za Global. Oni, baš kao i Marko, također upozoravaju na nedostatak poznavanja prometne kulture pješaka, ali i od samih biciklista. "Sigurnost vožnje biciklom ocijenili bismo nedostatnom. Svi smo vidjeli primjere neodgovornih biciklista koji voze čudnim putanjama, ometaju pješake na pločniku ili voze neosvijetljeni. Takvi primjeri se dobro vide i pamte te u dijelu neupućene javnosti stvaraju dojam o neodgovornim biciklistima koji su isključivi krivci za probleme koje stvaraju i sebi i drugima. Međutim, na sigurnost biciklističkog prometa u znatnoj mjeri utječe ponašanje drugih sudionika. Većina pješaka, na primjer, potpuno ignorira biciklističke staze. Prema statistikama najtežih prometnih nesreća, onih s poginulim biciklistima, za njih udio krivice samih biciklista iznosi, ovisno o godini, između 30 i 45 posto", kažu u Sindikatu biciklista. [caption id="attachment_14278" align="alignnone" width="1876"]

Staza koja ‘nestaje‘
Bandić u Izvješću nije naveo da niti jedna biciklistička staza u Zagrebu nije potpuno legalno povezana s prometom. U Izvješću je kao primjer propisno usklađene biciklističke staze s Pravilnikom o biciklističkoj infrastrukturi RH navedena staza na području Avenije Marina Držića nasuprot Autobusnog kolodvora, ali je izostavljeno da je samo nakon nekoliko metara bicikliranja staza naprasno prekinuta. Staza nestaje negdje pokraj Hotela 9, a onda se na križanju s Vukovarskom ulicom "magično" ponovo pojavljuje. Nedavno snimljena fotografija pokazuje i kako je usred te biciklističke staze postavljen stalak za bicikle. Zavezan bicikl izravno je blokirao put svim biciklistima koji su se u tom trenutku kretali stazom. I dok vozači bicikala redovno dobivaju kazne prometnih redara, čini se da za ovakve propuste u biciklističkoj infrastrukturi nitko ne odgovara.Samo tri kilometra novih staza
U Izvješću o biciklističkom podsustavu unutar prometnog sustava Grada Zagreba objavljenom za 2017. godinu (Izvješća za 2018. i tekuću 2019. nismo uspjeli pronaći) izvlači se da je u 2017. napravljeno jedva tri kilometra novih biciklističkih staza te da je samo 14 kilometara postojećih staza (navodno) usklađeno s propisima. Porazna je to brojka, ako uzmemo u obzir podatak iz 2018. da duljina biciklističkih staza Grada Zagreba iznosi 270 kilometara.