Za mnoge od nas onečišćenje bukom je potpuna nepoznanica. Odrastajući u urbanoj sredini, građani su od početka života izloženi nečemu štetnom o čemu, u pravilu, ne znaju gotovo ništa. Onečišćenje bukom jest prisutnost nepoželjnih, štetnih ili prekomjernih zvukova u okolišu koji narušavaju kvalitetu života ljudi, životinja i ekosustava. Ova vrsta zagađenja može imati negativne učinke na zdravlje, primjerice stres, problemi sa spavanjem, oštećenje sluha, kardiovaskularne bolesti, ali i negativan utjecaj na mentalno zdravlje. Glavni uzroci onečišćenja bukom su promet, industrija, urbanizacija i rekreacija.
Drugi najveći problem javnog zdravstva
"Prema podacima Europske agencije za okoliš (EEA) najveći izvor okolišnog zagađenja bukom je cestovni promet. To je jedan od vodećih problema u svijetu povezanih s onečišćenjem okoliša i utjecaja na ljudsko zdravlje. Prema zadnjim dostupnim podacima dvadeset posto europskog stanovništva dugotrajno je izloženo razinama buke štetnima za zdravlje", kaže nam inženjerka sigurnosti i zaštite Marija Kujundžić s Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada.
Ali kada običan zvuk zapravo postaje buka? Prema definiciji, zvuk je titranje čestica medija koji se širi u obliku longitudinalnih valova. Brzina širenja zvuka kroz zrak je 343 metara po sekundi. Zvuk može biti sastavljen od čistog tona, različitih frekvencija, no u većini slučajeva zvuk sadrži čitav spektar različitih tonova, a kao I kod čistog zvuka ti tonovi mogu biti različitih frekvencija. Ljudsko uho registrira raspon frekvencija od 20 do 20.000 herza. Buka je zvuk proizveden nepravilnim i periodičnim titranjem čestica u zraku ili pojednostavljeno rečeno ona je skup nepoželjnih zvukova.
Oko 48.000 slučajeva srčanih bolesti i 12.000 preranih smrti godišnje pripisuje se kontinuiranoj izloženosti visokim razinama buke. Širom svijeta vjerojatnije je da će siromašniji ljudi živjeti u blizini industrijskih postrojenja, odlagališta otpada ili velikih cestovnih prometnih mreža, a zbog toga su izloženi većem zvučnom zagađenju nego stanovnici istih gradova koji žive u zelenim oazama gradova. Prema izvješću Programa Ujedinjenih naroda za razvoj, ta se nepravda često proteže među etničkim skupinama.
"Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je buku kao drugi najveći javnozdravstveni problem zbog akustične ugroze, odmah nakon zagađenja zraka. Ovaj podatak često zna iznenaditi zbog slabe osviještenosti za ovaj problem. Razlog tome je taj što se percepcija bučnog okruženja temelji na individualnoj osjetljivosti, mjestu boravka, aktivnostima u prostoru i drugim okolnostima izloženosti pa upravo ta pozadinska buka na koju smo naviknuti ima najveći utjecaj na zdravlje jer značajno utječe na kvalitetu života i mentalno zdravlje", objašnjava Kujundžić. Buka ima direktan i indirektan utjecaj na ljudski organizam, a faktori koji određuju razinu rizika jesu intenzitet i trajanje buke.
"Direktno djelovanje buke očituje se kroz oštećenje slušnog aparata uzrokujući akutnu ili kroničnu akustičnu traumu. Uzrok akutne akustične traume je kratkotrajni glasni zvuk visokog intenziteta koji izaziva traumu unutarnjeg uha. Simptomi su najčešće šum u uhu i privremena nagluhost. Djelovanjem buke višeg intenziteta, od 80 do 120 decibela, kroz dulje vrijeme dolazi do pojave kronične akustične traume i u tom slučaju se radi o trajnom oštećenju sluha", ističe Kujundžić.
S druge strane, indirektan utjecaj buke najčešće je posljedica dugotrajne izloženosti i može uzrokovati niz zdravstvenih problema, među kojima su pojava umora, nesanice i glavobolje. Buka izaziva smanjenje koncentracije pogotovo kod djece te ima negativne učinke na kardiovaskularni i metabolički sustav.
‘Tiha‘ područja kao spas
Ako pogledamo kartu buke za Zagreb, objašnjava Kujundžić, jasno je da i kod nas prednjači zagađenje bukom cestovnog prometa. Analize pokazuju da je u Gradu Zagrebu, 26,7 posto stanovnika izloženo prekomjernim razinama buke cestovnog prometa, 2,9 posto željezničkog prometa i 0,05 posto industrijske buke. Ovi rezultati ne odstupaju značajno od drugih europskih gradova.
Kako bi se problemu doskočilo potrebno je pratiti karte buke te unaprjeđivati postojeće mjere za zaštitu od okolišne buke poput održivog upravljanja prometom, a također treba razmotriti i tehnološka poboljšanja radi zaštite na samom izvoru buke. Potrebno je i bolje urbanističko planiranje i planiranje infrastrukture; poput proširenja biciklističke infrastrukture ili pretvaranja ulica u pješačke zone. Također, potrebno je među ljudima podizati svijest o tom problemu.
"Problem buke je dosta zanemaren u javnom prostoru, ali mogu vam potvrditi da interes svakako postoji. Na Institutu za medicinska istraživanja I medicinu rada ova tema je sastavni dio popularno-znanstvenih aktivnosti gdje se javnost upoznaje s problemom buke I njenog utjecaja na zdravlje. Trenutno provodimo projekt gdje imamo za cilj utvrditi povezanost načina korištenja slušalica s mogućim oštećenjem sluha kod mladih ljudi. Osim toga kontinuirano radimo na informiranju javnosti pogotovo mlađe populacije koja je zbog dobrovoljne izloženosti putem slušalica, klubova ili pak kinam u visokom riziku od gubitka sluha", navodi Kujundžić.
U svijetu postoje primjeri značajnog oštećenja bukom, ali i primjeri pozitivnog pristupanja problemu. U tome svakako prednjače skandinavske zemlje.
"U mnogobrojnim gradovima imaju jako dobro razvijenu infrastrukturu za alternativne prijevoze te jako dobro raširenu mrežu javnog prijevoza. U gradovima i okolnim područjima postoje takozvana ‘tiha područja‘ u kojima ljudi mogu pobjeći od gradske buke. Većinom su to zelene površine poput parkova ili prirodnih rezervata", zaključuje Kujundžić.
