Nove oči su 1500 eura, uši su 2500 eura, liposukcija je minimalno 2300, a nove grudi dođu 5000 eura u mogućih dvanaest obroka i to bez kamata. Pacijenti s budžetom od 130 do 1000 eura moći će ukloniti samo pokoju bradavicu ili madež. To su cijene za neke od popularnijih zahvata u hrvatskim poliklinikama.
To su cijene samopouzdanja za mnoge mlade ljude u Hrvatskoj, a mnogi okrivljuju društvene mreže. One su postale nezaobilazan dio svakodnevice, značajno utječu na percepciju ljepote među mladima. Od glumaca i glumica, manekena i manekenki do influencera, svi svojim prisutstvom na platformama imaju utjecaj na naše shvaćanje ljepote.
Uvjerenja mladih
Tina Kalšan, studentica Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu je na operaciju išla s tek navršenih osamnaest godina. Operirala je nos koji joj je bio najveći izvor nesigurnosti i time aktivno narušavao samopouzdanje.
"Dogovorila sam operaciju sa 17 godina, išla na nju s 18 i to je za mene definitivno bila jedna od najboljih odluka u životu, ali generalno mislim da većina ljudi nije u stanju s toliko malo godina dobro razmisliti o takvim stvarima. Na mene društvene mreže nisu imale direktan utjecaj, iako su one zaslužne za sve "beauty standards" tako da indirektno imaju utjecaj na to kako se ljudi percipiraju, to jest ako je trend imati mali nos svi će ga htjeti imati‘‘, objasnila je Tina.
Naglasila je da vjeruje da operacija nikada neće magično izliječiti bilo koje nesigurnosti koje imamo na sebi, što misli da dosta drugih nije svjesno i zbog toga idu na druge procedure i postaju ovisni o njima.
Studentica Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Nika Hoblaj se nada nakon završetka studija i sama postati estetska kirurginja. Ona vjeruje kako dokle god operacija ne ugrožava život, a ima koristi za pacijenta, bilo to poboljšanje samopouzdanja, pozitivne slike o vlastitom tijelu ili nešto patološki, nije važno koliko osoba ima godina dokle god je punoljetna.
"Svatko ima pravo odlučivati o vlastitom tijelu sve dok svojim postupcima ne stavlja druge u opasnost. Potrebno je uvijek izvagati cijenu i korist i ako je pozitivno za pacijenta onda mi nema potrebe da ga se sprječava", rekla nam je Nika Hoblaj.
Ispravljanje nepravilnosti kao norma
Društveni mediji imaju utjecaj na sve, ali to ni je automatski loše. Nika je istaknula popularnost teretana.
"Možda su zbog Instagrama osjetljivi oko viška kilograma, ali svejedno grade dobre navike - sve ovisi kakva si osoba", kazala je Nika.
Da je utjecaj društvenih mreža presudan za odlazak sve više mladih na estetske zahvate, slaže se i estetski liječnik Nikola Milojević. Naveo je da su danas u Hrvatskoj, kao i u svijetu, još uvijek najpopularniji dermalni fileri i botoks koji se rade u milijunima.
“Kao što idu zubaru da si poprave zube, frizeru ili na tretmane za rješavanje akni, mladima je postala norma da isto tako odlaze estetskom liječniku”, rekao je Milojević.
Stručna osoba može gotovo neprimjetno napraviti jako prirodno poboljšanje kože i samog izgleda bez dugotrajnog oporavka i prevelike boli. Upravo je ta nekirurška estetska medicina približila cijelu struku ljudima.
“Polako se vraća popularnost kirurgije, no to je i dalje samo za hrabre”, istaknuo je Milojević te dodao da čim je nož u pitanju tu je i određen rizik te su moguće komplikacije.
Što govore podaci
Prema Milojeviću idealne dobi za estetska poboljšanja nema, ali odlazak na tretmane se savjetuje što ranije. Neki ih rade u tridesetima, dok neki već u ranim dvadesetima dođu na tretmane usnica, nekirurško ravnanje nosa ili uklanjanje ožiljaka od akni.
U svojem istraživanju o promoviranju estetske medicine na društvenim mrežama, kao i utjecaju koje ono ima na na to kako se žene vide, Ana Peričić je utvrdila da društveni mediji mediji nisu nužni krivci. Kroz anketu na velikom broju ispitanika ustanovila je da, dok mediji, platforme i influenceri potiču kirurške operacije, oni su ništa više nego odraz duha vremena koji nemaju toliki utjecaj na svoju publiku.
Peričić tvrdi da društveni mediji imaju velik utjecaj na samopercepciju svojih gledaoca i time njihovo samopoštovanje. Tvrdi i kako se estetski zahvati: "često ne shvaćaju kao nešto ovisno o vlastitoj volji, već ih se promiče u kontekstu odgovornosti i ljubavi prema sebi, uz stalno zanemarivanje financijskih i genetskih faktora".
Njezino istraživanje i dalje ukazuje kako nema realne povezanosti između želje za estetskim zahvatima i društvenih mreža. Ispitanici u svim dobnim skupinama su u velikom broju priznali kako im mreže utječu na samopouzdanje no kako, unatoč tome, na odluku da odu pod nož najviše utječe doktorsko mišljenje i daljnje online informiranje nepovezane s mrežama poput Instagrama i TikToka.
