StoryEditor

RASKOL FEMINISTIČKE SCENE ‘Potpuno je kontradiktorno zastupati ideje ravnopravnosti roda, a diskriminirati rodne i seksualne manjine‘

Nakon što je na čelo Centra za ženske studije došla Dorotea Šušak, koju su mnogi proglasili transfobnom osobom, otvorila su se brojna pitanja o pristupima feminizmu
Autor:
Global.
20/01/2021 u 15:00 h
feminizam<br />
feminizam
Odabir nove izvršne direktorice Centra za ženske studije doveo je do javnog sukoba na feminističkoj sceni. Riječ je o Dorotei Šušak čije su ranije Facebook statuse određene udruge, inicijative, institucije i pojedinci označili kao transfobne. Na odabir nove direktorice prvi je reagirao feministički kolektiv Faktiv i poručio da je Centar za ženske studije odabirom Šušak za novu izvršnu direktoricu odcijepio borbu za trans prava od borbe za ženska prava. Feminizam, rekli su, ne djeluje izolirano i nije isključiv već je upravo on baza ili nadogradnja svih drugih pokreta pobune i otpora. "Različiti teorijski pristupi feminizmu uvijek su, više ili manje uspješno, supostojali u Centru", objasnili su iz Faktiva i dodali da danas ne svjedočimo pukom teorijskom neslaganju te da stvari treba nazvati pravim imenom. "Centar za ženske studije odabirom nove izvršne direktorice deklarirao se kao transfobna organizacija", napomenuli su iz Faktiva.

(Ne)postojanje različitih teorijskih pristupa

Centar za ženske studije reagirao je na kritike te ih je označio kao etiketiranje i neosnovani napad, pa su najavili i poduzimanje pravnih koraka. Iz Centra su naglasili da je početna točka njihovog djelovanja poštivanje prava trans osoba i zalaganje za njihovo dostojanstvo i slobodu izbora. Dodali su da se Centar od svog osnutka aktivno suprotstavlja i bori protiv rodnog nasilja, stereotipiziranja i rodne isključivosti. Također, napomenuli su da feministička politika Centra nije prijeteće mjesto već da je feminizam generalno taj koji je pod prijetnjom. Nakon što je Centar podijelio pismo podrške niza kolektiva, pretežito iz Srbije gdje je TERF i radikalni feminizam mnogo jači u odnosu na Hrvatsku, oglasio se Faktiv koji je naglasio da se ne radi o izoliranom incidentu već jasnom stavu. Iz Faktiva su poručili da je riječ o političkom problemu jer pitanje transfobije na dijelu feminističke scene nije osobno pitanje niti se može svoditi na osobni obračun. "Transfobiju nikada nismo i nikada nećemo tolerirati i uvijek ćemo se protiv nje glasno, jasno i javno boriti", poručili su iz Faktiva. Iz Udruge Lori objasnili su da su samu udrugu izgradile i u njezin rad uključene transrodne žene, cisrodne žene, lezbijke, biseksualne, strejt žene, transrodni i cisrodni muškarci, rodno nenormativne osobe, osobe koje ne žele nikakvu "identitetsku kućicu" i mnogi drugi. Poručili su da je isključivost poput noža te da su upravo od Centra najmanje očekivale da će se pozicionirati u ulozi onih koje će isključiti i odbaciti sve koje nisu cisrodne. Iz udruge su napomenule da bi isključivost trebali ostaviti kao zapreku onim vrijednostima i ideologijama koje potiču nasilje i omogućuju nejednakost. "Neka nam je tu štit, jer zbilja nam treba", zaključile su iz Udruge Lori.

Ravnopravnost, a ne isključivost

Iz feminističke Udruge Nepokorne istaknule su da uvijek zastupaju ravnopravnost i nenasilje te osuđuju diskriminaciju prema svakoj osnovi i svakoj manjini, tako i prema transosobama i svim rodnim i seksualnim manjinama. Naglasile su da kao udruga podržavaju druge feminističke udruge i zajednicu, ali to ne znači da će zbog određenih promjena u zajednici promijeniti svoje stajalište o feminizmu, nenasilju i diskriminaciji. "Ujedinjeno sve članice smo stava da bi bilo potpuno kontradiktorno zastupati ideje ravnopravnosti roda i istovremeno diskriminirati rodne i seksualne manjine", objasnile su Nepokorne. Zaključile su da diskriminacija rodnih manjina nije drukčiji feminizam, već nije feminizam uopće. S druge strane, iz Ženske mreže Hrvatske trenutnu situaciju ne vide kao sukob na feminističkoj sceni već kao vrstu mobinga. U objavama Dorotee Šušak ne vide ništa mrzilačko niti diskriminatorno. Poručile su da svjedočimo napadima na novoizabranu direktoricu Doroteu Šušak "zbog frustracija bivše izvršne direktorice Centra za ženske studije jer joj u demokratskom procesu nije produžen mandat". U razgovoru za Bilten bivša direktorica, Karolina Hrga, napomenula je da je "izbor nove izvršne direktorice samo još jedan simptom višedesetljetne suradnje i raspodjele moći između drugovalnog liberalnog i radikalno feminističkog krila naspram ostalih struja unutar same organizacije i unutar ženskog pokreta na ovim prostorima". Poručila je da se javni transfobni ispadi Doroteje Šušak trebaju sagledati kao dio širih procesa na feminističkoj i političkoj sceni koje su dovele kako do njezinih objava, tako i do njezina izbora. Hrga, koja je bila optuživana da je Centar odvela previše ulijevo, napomenula je da ovakav Centar za ženske studije nema ništa za ponuditi marksističkim i kvir feministima. Šušak se na naše upite, do zaključenja ovog teksta, nije odazvala.

Brojne i nepotrebne podjele

Kritici Centra se također pridružio Le Zbor koji je istaknuo da je bio i bit će inkluzivni feministički kolektiv koji borbu za prava transrodnih osoba vidi kao integralni i neotuđivi dio šire feminističke borbe protiv patrijarhalne opresije. Objasnili su da iskustva trans i cis žena nisu ista, a iskustva lezbijki i strejt žena se također razlikuju. Bijele zapadnjačke žene i žene na indijskom subkontinentu žive različitim životima, kao što različita životna iskustva imaju žene iz srednje klase i siromašne žene, žene koje žive u sigurnim uvjetima i žene izbjeglice ili mlade žene i žene pred penzijom.

"Mogućnosti podjele su beskonačne, iscrpljujuće, razorne i na kraju – bespotrebne", poručili su iz Le Zbora te naglasili su da "nisu (samo) naše vagine, naša menstruacija, hormoni ili kromosomi ono što nas povezuje" već i činjenica da su žene žrtve patrijarhata koji ugrožava i ponižava žene upravo zato što su žene.

"Stoga, ne – transrodne žene nisu ‘muškarci u haljinama‘ koji pokušavaju prodrijeti u ženske prostore. One su saveznice, suborkinje i punopravne članice feminističkog pokreta, koji nikada ne smije zaboraviti solidarnost koja mu uvijek mora biti temelj, te protiv koga i čega bi se zapravo trebao boriti", izjavili su iz Le Zbora.

Transfobija je fašizam

Asja Bakić je za VoxFeminae istaknula da se na hrvatskoj feminističkoj sceni upravo događa ozbiljan raskol. Naime prema izjavama Centra trenutno postoje dvije feminističke zajednice: feministička i transfeministička. Bakić je izjavila da Centar postaje lijeva ruka desničarske, anti-rodne politike te da se Centar trudi gurati politiku prema kojoj su novoizabranu direktoricu feministkinje napale iz osobne netrpeljivosti, ne kao direktoricu, već kao privatnu osobu. Naglasila je potom da izjave nisu vezane uz Šušak osobno jer pitanje transfobije nije pitanje privatnog stava već stvar politike koju će izvršna direktorica Centra "sutra" zagovarati i braniti s pozicije moći.

"Ne, transfobija je fašizam: želja da ljude kojih se grozimo, medicinom i zakonom doslovno izbrišemo. Ako nismo fašisti, nećemo u pitanje dovoditi nečije pravo na samoodređenje i postojanje", poručila je Bakić. Objasnila je da je njezin ulazak u feminističke vode išao preko kvir teorije te da ne postoji scenarij u kojem bi se odrekla sloboda koje joj je dala rodna teorija. Poručila je da zajednička borba ne uključuje transfobe koji su strano tijelo ilitiga petokolonaši koji žele oslabiti feminističku borbu.

"Previše smo uložile u feminizam da bi nas šačica ljudi ponovno sutra svela na naše reproduktivne organe", zaključila je Bakić.

29. travanj 2024 03:56